Nema proizvoda u košarici.
Budućnost tradicijskih igara i sportova
Tradicijske sportske igre u Hrvatskoj mogu se razvijati i dobiti značaj u sportskim i uopće društvenim aktivnostima samo njihovim omasovljivanjem i uključivanjem u sveopći život zajednice, a posebice valja iskoristiti njihov potencijal u održivom razvoju turizma.
U mediteranskim zemljama, osobito u Španjolskoj, sa sve većom brigom razvijaju taj vid turističke ponude povezan s tradicijskim sportskim igrama i prezentacijom spomeničke kulturne baštine te tradicionalnom gastronomijom.
Danas se u Europi i cijelom svijetu čine znatni napori da se povrati popularnost tradicijskih igara i sportova koje su stoljećima igrali naši preci prije pojave modernih sportova. UNESCO promiče projekt Tradicijske sportske igre (TSG) kao oblik nematerijalne kulturne baštine te ima u svom sastavu i poseban Savjetodavan odbor za to područje, a na prvom savjetovanju okupili su se predstavnici čak četrdesetak država te je 14. kolovoz proglašen Međunarodnim danom tradicijskih sportova i igara.
Tradicijske igre i sportovi u „trećem svijetu“
Moderne olimpijske igre u početku su dijelom trebale zainteresirati i za vrijednost tradicijskih igara kako bi se promovirale kulturne vrijednosti i identitet pojedinih naroda, a i nastale su pod motom – „Sve igre, sve nacije“, ali je ta ideja s godinama izblijedila pod utjecajem zapadnjačkih sportova.
Zemlje tzv. „trećeg svijeta“ sve se više trude očuvati svoje tradicionalne igre i sportove. U Africi (Namibija) će se 2026. godine održati Multi-događaj Afričkih tradicionalnih sportova i igara. Prikazat će se razne tradicionalne igre i sportovi te kulturne priredbe, naglašavajući tu tradiciju „Crnog kontinenta“. Dvije godine kasnije, 2028. godine Zimbabve će biti domaćin Festivala tradicionalnih sportova i igara gdje će se prikazati razni tradicionalni afrički sportovi s loptom, borilački sportovi, plesovi i sportovi na vodi. U mnogim azijskim zemljama također su vrlo popularni tradicijski sportovi (Mongolija, Tajland) kao i masovne Starosjedilačke igre u Južnoj Americi.
Budućnost u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se tek treba ozbiljnije pozabaviti statusom tradicijskog sporta i njegovim odgojnim i obrazovnim potencijalom te turističkim značajem.
Kao što to ističe predsjednik Hrvatskog saveza tradicijskih igara i sportova Milivoj Pacenti i u Zakonu o sportu koji je donesen prošle godine ponovno su ispušteni tradicijski sportovi i time je tim udrugama ograničeno financiranje njihovih djelatnosti.
Pljočkanje od svih tradicijskih igara i sportova u Hrvatskoj zasigurno ima najbolju budućnost imajući u vidu da je postupak zaštite pljočkanja kao nematerijalne kulturne baštine proveden na nacionalnoj i svjetskoj razini. Daleko se već doguralo u osnivanju međunarodne pljočkarske organizacije, a kako se budućnost tradicijskih sportova nalazi u okvirima sporta zajednički se na tome radi s pljočkarskim organizacijama iz Portugala, Španjolske, Francuske, Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Pljočkarski savez Italije već je i član Talijanskog olimpijskog komiteta, a u Hrvatskoj se na tome radi već desetak godina.
Zasad su najbolji rezultati za budućnost pljočkanja postignuti programom pljočkanja u školskom sportu koji je zajednički program Istarskog Pljočkarskog Saveza i Školskog sportskog saveza Istarske županije, a sa ciljem očuvanja te tradicijske pučke igre. Edukativna uloga županijskog školskog sporta sadržana je u obuhvatu cijele populacije učenica i učenika osnovnih i srednjih škole u Istarskoj županiji, od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Tim prije što u dosadašnja iskustva pokazala da su učenice i učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole izvan sustava školskog sporta. Školski športski savez Istarske županije učinio je dodatne organizacijske i financijske napore u uključivanju učenika nižih razreda u sustav županijskog školskog sporta. Uveden je program „Veli Jože“ u sustav županijskog sporta sa ciljem da učenicima i učenicama sport (natjecanje) bude dostupan i besplatan.
Prvi postignuti rezultati u radu s najmlađima je pokretanje „školske lige pljočkanja“ – prvenstva osnovnih i srednjih škola te rezultati međunarodnih projekata u partnerstvu s visokim obrazovnim sistemima koji su jamac kontinuiteta i stvaranja potrebnih preduvjeta i što je najvažnije, kadrova za razvoj pljočkanja u sport. Na tom području predviđaju se i međunarodne aktivnosti pa je u planu povezivanje škola iz Hrvatske, Italije, BiH i Slovenije sa ciljem održavanja turnira u pljočkanju za učenike od 9 do 12 godina starosti, a koji će se održati na Nacionalnom centru pljočkanja u Svetom Petru u Šumi.
Tradicijski sportovi i turizam
Za razvoj tradicijskih igara i sportova osobito je važno njihove uključivanje u društveni i gospodarski život pojedinih sredina na čemu valja obostrano raditi. U sklopu toga je prije četiri godine u Svetvinčenatu održan međunarodni znanstveni skup „Tradicijski sportovi i igre u kontekstu turizma“ koji je organizirao Istarski pljočkarski savez. Izdan je i zbornik radova u kojem je sa svojim radovima sudjelovalo dvadesetak znanstvenika iz Hrvatske i Europe. U svom rezimeu tog skupa dr. sc. Romana Lekić među ostalim ističe da je povezivanje tradicijskih igara i sportova s turizmom proces koji djeluje na izgradnju samopouzdanja ukorijenjenog u dubokom poštovanju vlastite tradicije i identiteta kroz uvažavanje i poštivanje kulture drugih što je bitno za razvoj turizma. Tako gledano tradicijska kultura čiji dio su i tradicijske igre i sportovi predmet su ne samo etnologije, odnosno kulturne antropologije, već obuhvaća šire značenje i predstavlja značajan resurs za razvoj održivog i kreativnog turizma.
Piše: Dragutin Lončar
* Ovaj tekst je dio novinarskog projekta ‘Tradicijske igre u Hrvatskoj’, a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva.
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
