Nema proizvoda u košarici.
GREENWASHING HRANE: Koje su oznake po kojima ćemo prepoznati zaista ekološki proizvedenu hranu
Greenwashing je obmanjujuće predstavljanje proizvoda kao ekološkog ili održivog, jer se prodaju po višoj cijeni od konvencionalnih. Na pakiranjima hrane se kod greenwashinga koristi zelena boja ili slikeprirode, te razne riječi koje sugeriraju da je riječ o održivoj i ekološkoj hrani tipa „eko“, „natur“, „bio“,„domaće“, „prirodno“, „zeleno“, „organski“…. Te riječi nisu nikakva oznaka kvalitete niti jamstvo da je zaista riječ o ekološkom proizvodu, bilo da je riječ o proizvodu poljoprivrednika na tržnici ili njegovom imanju ili o zapakiranom proizvodu prehrambene industrije. Naravno, ako osobno poznajete poljoprivrednika i znate kojim poljoprivrednim tehnikama se koristi, ili imate dobru preporuku, možete se voditi i time. U ostalim slučajevima na etiketama potražite oznake proizvoda koji se mogu dobiti tek uz kontrolu ovlaštenih institucija.
EU ekološki znak
EU znak koji jamči da je to ekološki prehrambeni proizvod je stilizirani list sa zvjezdicama, a u upotrebi je od 2010. godine. Od tada je ekološka poljoprivreda postala prisutnija u EU, a cilj je da se do 2030. godine 25% poljoprivrednih površina u Uniji obrađuje prema načelima ekološke poljoprivrede, što prati strategije EU-a „od polja do stola”.
Ekološki način poljoprivrede je način gospodarenja kojemu je cilj zaštita zdravlja i života ljudi, prirode i okoliša. Pri tome se ne radi samo o izbacivanju mineralnih gnojiva, pesticida, herbicida i drugih kemikalija i genetskog modificiranja, nego i o uspostavi trajno održivog načina poljoprivrede u odnosu na okoliš – atmosferu, tlo, vodu, biljke, životinje i čovječanstvo.
Ekološki znak EU-a osigurava jedinstveni vizualni identitet ekoloških proizvoda proizvedenih u Europskoj uniji. Zahvaljujući njemu potrošači lakše prepoznaju ekološke proizvode, a poljoprivrednici ih mogu lakše prodati na tržištima diljem EU-a.
Ekološki znak može se upotrebljavati samo na ekološkim proizvodima koje je certificirala ovlaštena agencija ili ustanova. Njime se potvrđuje da su zadovoljili stroge zahtjeve proizvodnje, prerade, prijevoza i skladištenja. Znak se može staviti samo na proizvode koji sadržavaju najmanje 95 % ekoloških sastojaka i zadovoljavaju dodatne stroge uvjete u pogledu preostalih 5 %. Isti sastojak ne smije biti prisutan u ekološkom i neekološkom obliku. Pored ekološkog znaka EU-a mora biti prikazan kodni broj kontrolne ustanove i mjesto uzgoja poljoprivrednih sirovina od kojih se proizvod sastoji.
Znak je obvezan za većinu ekoloških proizvoda i mora biti prikazan u skladu s posebnim pravilima kako bi se izbjeglo zbunjivanje potrošača, održalo povjerenje u ekološku hranu i pružila potpora inspekcijskim sustavima nadležnih tijela.
Znak se mora upotrebljavati:
- na svim zapakiranim prehrambenim proizvodima koji se proizvode i prodaju u EU-u kao ekološki proizvodi.
Osim toga, znak se može upotrebljavati:
- na uvezenim proizvodima ako je proizvod usklađen s pravilima EU-a o uvozu ekoloških proizvoda
- na nezapakiranim ekološkim proizvodima
- na ekološkim proizvodima iz EU-a koji se stavljaju na tržišta trećih zemalja
- u kampanjama za informiranje javnosti o programima ekološke proizvodnje (pod uvjetom da se pritom javnost ne dovodi u zabludu i da se ne stječe dojam da neekološki proizvodi ispunjavaju zahtjeve propisane za ekološke proizvode).
Znak se ne smije upotrebljavati:
- na proizvodima koji sadržavaju manje od 95 % ekoloških sastojaka
- u objektima javne prehrane kao što su restorani i bolnice
- na proizvodima koji nisu obuhvaćeni pravilima za ekološke proizvode, npr. kozmetičkim proizvodima i proizvodima iz lova i ribolova
- na „prijelaznim” proizvodima (u slučaju prelaska na ekološku proizvodnju, u razdoblju dok u tlu ili životinjskom proizvodnom lancu još može biti neekoloških tvari).
Znak Hrvatski eko proizvod
Većina zemalja ima svoj znak ekološke proizvodnje, a hrvatski je znak „Hrvatski eko proizvod“. Na ekološkim poljoprivrednim proizvodima ih proizvođač može (ali ne mora) staviti uz EU znak koji je obavezan.
Začetak ekološko poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj seže u 2001. godinu kada su Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 012/2001) donesene osnovne smjernice ekološke prehrambene i poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, sukladno s regulativom Europske unije. Danas je se ekološki proizvodi na skoro 9% poljoprivrednih površina u Hrvatskoj.
Evo statističkih pokazatelja razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj:
Demeter – oznaka za hranu proizvedenu bio-dinamičkom metodom
Demeter znak je zaštićen i mogu ga koristiti isključivo bio-dinamički poljoprivrednici, certificirani posebnim procesom kroz Demeter International i njihove ovlaštene certifikatore. „Demeter“ zaštitni znak i „Demeter“ smjernice za poljoprivrednu proizvodnju zastupaju biodinamičku metodu uzgoja biljaka unutar ekološkog sustava poljoprivredne proizvodnje. To su najstarije poznate regulative u ekološkoj proizvodnji, čija izvorišna verzija datira još iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Organizacija “Demeter International” osnovana je 1997. godine kao internacionalna organizacija koja osigurava bolju kooperaciju u zakonodavnim, ekonomskim i duhovnim sferama biodinamičke poljoprivrede. Danas okuplja više od 5 tisuća biodinamičkih farmi u 54 zemlje svijeta, s proizvodnom površinom većom od 180 000 hektara
Znak „Demeter“ jamči se da se u procesu uzgoja primjenjuju isključivo organska gnojiva te biodinamički preparati i ostala prirodna sredstva, čija je upotreba dozvoljena u biološko-dinamičkoj poljoprivredi. „Demeter“ standard zahtijeva upotrebu biodinamičkih preparata, uzgoj životinja i upotrebu životinjskog gnoja, ostavljanje najmanje 10 % površina za razvoj bioraznolikosti, potiče lokalnu proizvodnju i distribuciju te uzgoj lokalnih sorti i pasmina. Biodinamički pristup proizvodnji hrane uzima u obzir astrološke i kozmičke ritmove, koristeći kalendare za sadnju i žetvu, a pri uzgoju se koriste posebni biološki pripravci, kompost i prirodna sredstva za zaštitu bilja od ljekovitih biljaka.
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
