Nema proizvoda u košarici.
Josipa Kujundžić: Kako je pčelarstvo mojoj obitelji omogućilo dobar život
Kad je krajem travnja 2019. Josipa Kujundžić uz potporu za samozapošljavanje otvorila obrt Apis Jo za apiterapiju i apiinhalacije u Starim Grabovcima, prigradskom naselju Novske na cesti prema Okučanima, bila je prva u Sisačko-moslavačkoj županiji s takvom ponudom. Lijepo uređena drvena apiinhalacijska kućica na dnu je velikog dvorišta obiteljske kuće. Uz nju su poslije nadograđene i slana soba za haloterapiju i kušaonica pčelinjih proizvoda. Iza njih je veliki obiteljski voćnjak, a u njemu košnice.
Od “ovdje nemamo budućnosti” do “naći ćemo načina da ostanemo”
U proteklih pet godina Josipa je postala uspješna poduzetnica. A prije desetak godina bila je nezaposlena mlada žena koja je, zabrinuta za budućnost obitelji u ovom ruralnom kraju, premišljala hoće li sa suprugom i djetetom preseliti u Zagreb ili u inozemstvo kako bi se zaposlila. Završila je fakultet fizioterapije na početku velike krize 2008. godine, kada nije mogla u Novskoj i okolnim mjestima dobiti niti stažiranje, a kamoli stalan posao. Udala se i sljedeće godine dobila sina, ali posla i dalje nije bilo na vidiku.
– Suprug i ja željeli smo ostati živjeti u Novskoj, ali nismo vidjeli nikakvu perspektivu za našu budućnost. Živjeli smo samo od jedne, suprugove plaće, a tako se nije moglo naprijed. Počeli smo vagati koje su nam druge mogućnosti. Ja sam ovdje bila nezaposleni fizioterapeut, a u Zagrebu ili u inozemstvu sa svojom sam strukom mogla dobiti dobro plaćeni posao. I moj suprug Dubravko, strojovođa u Hrvatskoj željeznici, u inozemstvu bi bio puno bolje plaćen. Opet, radije bismo ostali u Hrvatskoj nego da nam dijete raste u stranoj zemlji. Onda smo razmišljali i o tome da prodamo kuću u Novskoj i neko gradilište koje imamo na moru pa da preselimo u Zagreb. Razmišljajući o tome bila sam jako nesretna, jer koliko god da volim otići u Zagreb u kojem sam se osam godina školovala, željela sam s obitelji ostati živjeti u Novskoj – prisjeća se Josipa Kujundžić tih godina krize:
– Jednog proljetnog dana smo sa sinom otišli na vožnju biciklima. Patrik je tada imao četiri godine i još se vozio na biciklu s pomoćnim kotačima. Došli smo do neke uzbrdice na kojoj je zapeo. Ali nije odustjao. Upinjao je u pedale i kad mu je bilo najteže sam sebe je hrabrio: „Možeš ti to, maleni“. I tako se malo pomalo uspeo na brdašce. Taj prizor me je raznježio i ohrabrio me da ni ja ne odustanem i moram naći neko rješenje. Počeli smo razgovarati o tome koje mogućnosti imamo u ovom ruralnom kraju iz kojeg ne želimo otići. I tako smo došli na ideju da se počnemo baviti pčelarstvom.
Prvi koraci u pčelarstvu
Josipin je otac prije rata bio pčelar, tako da joj je taj svijet bio poznat. Od malena je zavoljela pčele i naučila vrcati med. Iza kuće Josipa i Dubravko imaju voćnjak u kojem su mogli smjestiti košnice. Trebalo je samo krenuti. Počeli su se pripremati za taj pothvat i učiti o pčelama. Sljedećeg proljeća od prijatelja pčelara su kupili pčele i krenuli skromno sa sedam košnica. Suprug je registrirao OPG za pčelarstvo.
Već prve godine su uspjeli svoje pčelinje zajednice povećati i razrojiti. Uzimili su ih 20. Kao i na drugim obiteljskim pčelarstvima, Dubravko je obavljao fizičke poslove na pčelinjaku, pregledavao je košnice i brinuo o pčelama, a Josipa je na sebe preuzela vrcanje meda, izradu likera, mednih mješavina i ostalih mednih pripravaka, pakiranje i prodaju. Već sljedeće godine narasli su na 50 zajednica i po prvi puta selili pčele na pašu suncokreta. To se pokazalo uspješnim pa su nabavili 2 kontejnera za seljenje pčela. Postali su ozbiljni pčelari.
Kad je sin Patrik razvio alergiju, Josipa je počela tražiti način kako da mu pomogne na prirodan način, pčelinjim proizvodima. Pretražujući po internetu, na stranicama Hrvatskog apiterapijskog društva saznala je da drže tečajeve za apiterapeuta i da se može otvoriti obrt u toj djelatnosti. Odmah je prepoznala priliku da pomogne Patriku ali i da radi i zaposli se u području koje ju je uvijek zanimalo – rad s djecom i prirodne metode liječenja. Upisala je tečaj na jesen 2017. godine, u drugoj generaciji polaznika. Svake subote putovala je iz Novske do Zagreba na nastavu.
Prvi koraci u obrtu za apiterapiju i apiinhalacije
– Nakon završetka edukacije imala sam posve jasnu sliku o tome kako i što želim raditi. I sreća mi se osmijehnula. Hrvatski zavod za zapošljavanje financirao je tada samozapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba, a moje poslovni plan je bio dobar. Uz to, Grad Novska je dodatno sufinancirao one koji su dobili potporu HZZ-a. Tako sam otvorila obrt za apiterapiju i apiinhalacije, a dobivenim novcem uredili smo apiinhalacijsku kućicu sa 5 inhalacijskih stanica. Tako smo proširili dotadašnje poslovanje: suprug je imao svoj pčelarski OPG, a ja svoj apiterapijski i apiinhalacijski obrt u kojem koristim njegove proizvode. U poslu se nadopunjavamo nadopunjavali. On brine o pet košnica koje su s vanjske strane apiinhalacijske kućice i na koje su spojeni apiinhalacijski uređaji. Moji klijenti koji dolaze na apiinhalaciju i na masaže medom su i kupci naših pčelinjih proizvoda – kaže Josipa.
Pčelinjak im je narastao na 125 zajednica, od koji je 90 selećih u dva kontejnera. Josipa je proširila svoju apiinhalacijsku kućicu.
– Posao je išao odlično sve do zime kad pčele miruju. Tada sam apiinhalacije počela izvoditi specijalnim aparatom za inhalacije propolisom. Nakon tri godine uspješnog poslovanja htjela sam dalje razviti posao koji mi je osim zarade i veliko zadovoljstvo. Odlučili smo napraviti kušaonu meda i slanu sobu. I dalje se vodim željom da se bavim prirodnim metodama poboljšanja zdravlja. Tako da u slanoj sobi osim haloterapije radim i masaže s eteričnim uljima i medom. S apiinhalacijama sam postigla jako dobre rezultate, tako da mi dolaze klijenti s alergijama i raznim problemima disanja iz cijelog kraja, pa i iz Kutine. Često radim s djecom koja imaju alergije. U posjete pčelinjaku dolaze nam đaci osnovnih škola u Novskoj, posjećuju nas i umirovljenici na organiziranim izletima u Lonjsko polje koje je blizu, dolaze nam ekskurzije pčelara iz cijele Hrvatske, imali smo i posjete slovenskih LAG-ova. U našoj kušaonici meda imamo svake godine sve više naših pčelinjih proizvoda u ponudi. Suprug radi likere, ja izrađujem apikozmetičke pripravke, svjeće, medne mješavine, prigodne poklon pakete… Puno je pomogao Grad Novska koji je prepoznao da je riječ o inovativnoj i atraktivnoj ponudi, tako da sam od početak imala podršku Razvojne agencije Novske i lokalnih medija, a delegacije koje dolaze u posjetu Gradu često dovedu kod nas da nam pokažu i ovaj dio atraktivne ponude Novske.
“Svi koji rade s pčelama zaraze se ljubavlju prema njima”
Tako je Josipa Kujundžić i njezin Apis Jo obrt za apiterapiju i apiinhalacije postao uspješna priča ostanka mlade obitelji u ruralnom području i primjer dobre prakse u pčelarstvu i apiterapiji koji je predstavljala na stručnim simpozijima i u Hrvatskoj i na međunarodnim simpozijima u Sloveniji i BiH. Prilog o Dubravku i Josipi emitiran je i u emisiji „Plodovi zemlje“.
– Moja je želja da inspiriram mlade da ne odustaju od svojih snova. Moj je san bio da ostanem živjeti u Novskoj. Ostvarila sam svoje želje, i danas imam dobar posao od kojeg mogu dobro živjeti – veli Josipa:
– Istina, puno se radi. Moraš uvijek biti dostupan. Sama radim sve – od izrade pripravaka preko masaža do promocije i komunikacije s klijentima putem Facebooka i Instagrama. I borba je. Nekad ti dođe da sve zatvoriš. Ali sretna sam kad mi se ljudi javljaju. I kad mogu pomoći djeci. Djeca uživaju na apiinhalacijama jer im taj zrak miriše na pčele i na cvijeće. A i posebno je zadovoljstvo što sam povezana sa pčelama. Mislim da se svi koji rade s pčelama zaraze ljubavlju prema njima jer taj svijet je fascinantan. Kako one komuniciraju, kako su organizirane, kako je priroda sve to osmislila… Recimo, kad u košnicu stavljamo plastični aparat koji izvlači zrak iz košnice one prepoznaju da je to strano tijelo u košnici i odmah ga počnu lijepiti propolisom kako bi ga dezinficirale.
Piše: Leon Tiska
* Ovaj tekst je dio novinarskog projekta ‘Žene kao nositeljice suvremenih trendova u hrvatskom pčelarstvu’, a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva.
Drugi tekstovi iz serijala:
“Žene vole pčele na drugačiji način od muškaraca”
Lidija Svečnjak – vodeća znanstvenica u području istraživanja patvorenja pčelinjeg voska
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
