Za razliku od većine dragocjenih stvari, bebe ne dobivamo s uputama za “upotrebu”. Iako su na neki način začuđujuće čvrste, one su ipak jako nježne. Mnoge se osobe osjećaju jako nelagodno kad prvi put drže bebu u rukama.
Evo kako beba voli da je se drži: prislonjenu na vas, dok leži na vašim prsima, s vašom rukom oko trbuščića i leđima naslonjenim na vaše tijelo, uspravljenu, tako da gleda preko vašeg ramena, dok joj pridržavate glavu, ispruženu na vašim rukama – savršeno za međusobno smiješenje i razgovor, u nosiljci – što je praktičan način da ste blizu svoje bebe, a da pri tom imate slobodne ruke, pa možete raditi i druge stvari. Bebe također vole da ih se mazi i nježno masira. Najviše od svega, bebama treba pažljivo pridržavati glavu i vrat.
A što bebe ne vole? Kad ih se drži na način da im glava i leđa nemaju oslonac, kad ih se drži na udaljenosti većoj od duljine ruke – tad se osjećaju nesigurno. Ne vole grubosti, kao što su prejaki stisak ili nasilno guranje bočice ili dude u usta, ne vole kad ih se naglo podiže, ne vole grubu igru i ne vole tresenje – ono može izazvati ozbiljne, trajne povrede ili čak smrt
Dječji plač
Plač je jedini način na koji nam beba govori što osjeća ili što joj treba. Nije uvijek lako prepoznati zašto beba plače. Može biti gladna ili umorna. Može joj biti hladno ili joj trebamo promijeniti pelene. Ponekad se čini da plače bez razloga. Ako ste obavili sve očigledne provjere (npr. je li beba gladna, žedna, treba li promjenu pelene itd.), a plač ne prestaje, pokušajte sa sljedećim provjerenim tehnikama umirivanja:
– Umotajte dijete u toplu, meku dekicu
– Hranite je polagano i stanite da podrigne
– Ponudite djetetu dudu
– Nježno je zagrlite (uzimanje bebe na ruke i grljenje neće je razmaziti!)
– Nosite je na rukama ili u nosiljci
– Držite vašu bebu na goloj koži, npr. na grudima ili lice uz lice
– Pomičite dijete laganim pokretima
– Pjevajte bebi ili pustite laganu muziku
– Povedite bebu u šetnju kolicima
– Provozite se s bebom u autu (ali stavite je u sjedalicu)
Ako ste već pokušali ove mogućnosti i vaše dijete ipak ne prestaje plakati, vratite se natrag i pokušajte ponovo. Većina beba se umori plačući duže vrijeme i uglavnom zaspe.
Ako se plač vaše bebe čini čudnim ili neuobičajenim, ili mislite da bebi nije dobro, obratite se pedijatru.
Ako vaše dijete puno plače te ste iscrpljeni i neispavani (što može dovesti do gubitka kontrole) zamolite nekoga od prijatelja ili rodbine da vas «zamijeni» na neko vrijeme. S obzirom na to da vi najbolje znate na koju tehniku smirivanja vaše dijete dobro reagira, obavijestite o tome onoga tko će vas zamijeniti. Pokušajte se ne naljutiti na vašu bebu, jer će ljutnja samo pogoršati plač. Nikad ne dopustite da stvari postanu toliko loše da postanete očajni i izgubite kontrolu. Bebe su krhke i dragocjene. Nikad ih ne tresite! Čak i kad ste zabrinuti i čini vam se da je beba prestala disati ne tresite je jer to može uzrokovati još veće probleme.
Zašto je tako opasno tresti bebu?
Bebina glava je jako velika i teška u usporedbi s ostatkom tijela. Ukoliko se glava ne pridržava, ona nekontrolirano pada u stranu jer mišići vrata još nisu dovoljno jaki kako bi je držali. Trešnjom se glava vrlo brzo i velikom snagom miče naprijed natrag. Kad se to dogodi, žilice u mozgu mogu puknuti i izazvati krvarenje u bebinom mozgu te dovesti do teških posljedica poput sljepoće, gluhoće, epileptičkih napada, teškoća u učenju, povreda mozga pa čak i smrti.
Tresenje predstavlja najveću opasnost za djecu mlađu od godine dana, ali tresenje može izazvati iste ozbiljne ozljede i kod starijih beba i djece.
Što još može uzrokovati povrede?
Osim trešnje, udaranje bebe po glavi ili bacanje bebe u zrak mogu također izazvati povrede vrata i mozga bebe. Većina roditelja uživa u bebinom smijehu kad je se baca u zrak. No, ovakva igra može biti opasna jer vratni mišići ne mogu izdržati glavu i brada pada na prsa, zatim se zabacuje unatrag i vrat dodiruje leđa. Takvi pokreti dovode do toga da mozak udara u stjenke lubanje te ponovo može doći do pucanja krvnih žila u mozgu.
Neki roditelji ili osobe koje se brinu o djetetu mogu izgubiti kontrolu i tresti dijete u trenutcima ljutnje ili frustracije, osobito ako beba puno plače ili ima problema s hranjenjem.
Čak 40% roditelja nije svjesno toga da je tresenje ili snažno drmanje opasno za bebu. Većina roditelja koji na taj način ozljeđuju djecu nisu zlostavljači i ne žele zlo svojoj djeci, već se tresenje može dogoditi kad su preopterećeni i preumorni te ne mogu tolerirati svoju nesposobnost da zaustave djetetov plač.
Ne paničarite ako beba plače. Djeca u prosjeku plaču 1-2 sata dnevno. Neki roditelji tumače dječji plač kao namjerno izazivanje pažnje ili razmaženost zbog koje ih onda treba fizički kazniti. Drugi, očajni i ljuti što nikako ne uspijevaju smiriti dijete, tresu ga i drmaju nastojeći na taj način zaustaviti njegov plač.
Iz knjige “Odgajam li dobro svoje dijete” prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander i Ane Karlović
Ilustrativna naslovna fotografija: StockSnap / Pixabay