Nema proizvoda u košarici.
LUMBLIJA: Autohtoni kolač otoka Korčule – dar živima na dan Svih svetih
Dani lumblije u Blatu tradicionalna je gastro manifestacija koja počinje danas i potrajat će sve do 7. 12. 2024, s ciljem predstavljanja lumblije, ali i ostalih autohtonih jela i slastice otoka Korčula te njihovih proizvođača. Kao osebujni tradicionalni kolač Korčule lumblija je 2022. godine upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na području Europske unije.
Blagdani koji slave i mrtve i žive
Peče se ususret blagdanu Svih svetih, koncem listopada. Kalendarski je to doba godine kada počinju hladnoće i prestaje boravak stoke na pašnjacima što se obilježava posljednjem pastirskim blagdanom 1. 11. Na taj dan pastire daruju i časte gazde čiju su stoku čuvali. Zbog tog obilja u puku je taj dan znan i kao „Mali Božić“ ili „Prvi Božić“, jer uskoro dolazi najveselije doba godine koje starta sa 11. 11. sa Svetim Martinom i okončava 6.1. sa Sveta tri kralja. Blagdan Svih svetih Katolička Crkva u 8. stoljeću je “prebacila” na 1. 11., dan koji je u pretkšćanskim običajima bio dan susreta živih sa mrtvima, a starim Keltima blagdan dana nove godine – Samhain.
Na tim se tradicijama razvilo blagovanje koje slavi i mrtve i žive. U Italiji i na hrvatskoj obali Jadrana još od 18. stoljeća postoje zapisi o kolačićima od badema i šećera „fave de morti“ (hrv. bob mrtvih) koji se peku uoči blagdana Svih svetih te se daruju rođacima i prijateljima na taj dan kao znak dobrih želja za srećom i dugim životom. Receptura i izrada ovih kolačića proširila se iz Trsta do Dubrovnika, gdje danas peku tzv. bobiće u tri boje – bijeloj, koja simbolizira rođenje, rozoj, koja simbolizira život i smeđoj, koja simbolizira smrt.
Kolač od sastojaka uzgojenih na plodnim poljima Korčule
Korčulani su pak razvili svoj kolač, lumbliju kao dar živima za Sve svete, uz poseban običaj da lumbliju djeca od svoje 6. do 10. godine života nose kao poklon svojoj krsnoj kumi/kumu. Taj se dar naziva „kolinde“, a sastoji se od dubokog tanjura u kojem su suhe smokve, bademi i lumblija.
Recept i način pripreme lumblije prenosio se i sačuvao usmenom predajom, s generacije na generaciju. Koliko dugo traje ta tradicija danas samo pretpostavljamo. Najstariji pisani dokaz objavljen je u listu Slovinac 1881. godine, gdje u članku „Nekoliko riječi u čakavštini”, autor Castrapelli opisuje lumbliju kao „Pogaču od muke, varenika, žafrana, darčina što se mijesi o svijem Svetima“. Zaključujemo po tome da se peče barem tri stoljeća, no vjerojatno i dulje jer u župi Blato crkva Svih svetih sagrađena je još u 14. stoljeću, čime je blagdan Svih svetih za otočane postao posebno značajnim.
Slatki sočni kolač koji traje mjesec dana
Lumblija se spravlja od sastojaka koji na plodnim poljima Korčule uspijevaju još od antičkog doba, kada su Grci ovdje osnovali svoje naseobine. Uzgajale su se vinova loza i masline od kojih su se dobivali grožđe, vino i slatki varenik te maslinovo ulje; od voća smokve, bademi, orasi i agrumi, a uspijevalo je žito od kojeg su dobivali brašno. Varenik je slatki, reducirani sok grožđa koji se koristio kao sladilo, a svako je gospodarstvo u vinogradu imalo i nekoliko trsova bezsjemenih sorti grožđa od kojih su dobivali sušene grožđice.
Lumblija se peče od dizanog tijesta u kojem su umiješani brašno, maslinovo ulje, svinjska mast, varenik, bademi, orasi, grožđice, rogač, kvasac, mlijeko, voda, sol, naribana korica limuna i naranče, rakija od ruža ili travarica. Mirodije koje se dodaju su: mljeveni klinčići, cimet, muškatni oraščić, korijander, anis, vanilin šećer, mljeveni rogač. Bademi i orasi se poprže i krupno nasijeku, a grožđice se namaču u vareniku ili u rakiji da omekšaju. Mirodije se samelju. Ti se sastojci uz kvas umiješaju s brašnom i ostave dizati. Dignuto tijesto se oblikuje u kugle i tako se stavljaju peći, a kad su pečene premažu se rakijom od ruža ili travaricom ili varenikom te pospu krupnim kristalnim šećerom. Kolač je uspio kada je pečen tako da ostane sočan, a ne isušen. Dugotrajan je i običavalo se slati ga paketom u daleke krajeve svijeta raseljenim Korčulanima. Prehrambeno-biotehnološki fakultet je 2019. godine proveo analizu kojom je utvrđeno da se osnovni mikrobiološki parametri u lumbliji nisu mijenjali niti nakon mjesec dana.
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
