Nema proizvoda u košarici.
Nova EU pravila za označavanje meda i kampanja “Europljani, birajte europski med”
Na staklenci meda morat će biti navedene sve zemlje iz kojih potiče med koji je u toj staklenci meda i to na središnjem vidljivom mjestu na staklenci u padajućem redu: od više prema nižeg postotka zastupljenosti neke zemlje u kojoj je proizveden med koji je u staklenci. U slučaju da je u staklenci mješavina medova, trebat će navesti postotak pojedine vrste meda u mješavini
Na inicijativu Slovenskog pčelarskog saveza i njegovog veoma poduzetnog predsjednika, pčelara Boštjana Noča početkom 2024. godine osnovano je Europsko udruženje pčelara, u kojem se okupljaju pčelarske organizacije i udruge s područja cijelog kontinenta Europe, dakle nije ograničeno na sadašnje EU članice. Ono što je istaknuto kao jedan od glavnih ciljeva je borba protiv krivotvorenog meda koji je preplavio Europu – kod 50% uvoznog meda zapravo je riječ o šećernim sirupima koji nemaju nutritivne vrijednosti meda. Patvoreni med ugrožava sigurnost potrošača koji ga konzumiraju kao i pčelare čije pčelinje proizvode jeftine patvorine istiskuju s tržišta i ugrožavaju im opstanak. A o opstanku pčelara ovisi i opstanak medonosnih pčele, o kojima pčelari brinu, pa tako dolazimo i do općenitog opstanka proizvodnje hrane jer su medonosne pčele važni oprašivači.
Nova Direktiva EU o označavanju zemljopisnog podrijetla meda
Još 2018. je iz Slovenskog pčelarskog saveza krenula inicijativa da se unificiraju deklaracije na medu na način da se na staklenci mora navesti točna zemlja podrijetla. Podržali su ih pčelari iz Finske, Slovačke, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Češke, Mađarske, Poljske, Francuske, Crne Gore, Švedske, Rumunjske, Ukrajine, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Srbije. Pravo europskih potrošača da znaju podrijetlo meda koji konzumiraju, umjesto da na staklenkama meda piše da dolazi „iz EU i zemalja izvan EU“ priznato je u Europskom parlamentu te je 1. svibnja 2024. godine donesena nova Direktiva Eu 2024/1438.
Na staklenci meda morat će biti navedene sve zemlje iz kojih potiče med koji je u toj staklenci meda i to na središnjem vidljivom mjestu na staklenci u padajućem redu: od više prema nižeg postotka zastupljenosti neke zemlje u kojoj je proizveden med koji je u staklenci. U slučaju da je u staklenci mješavina medova, trebat će navesti postotak pojedine vrste meda u mješavini.
Zemljama članicama dato je 18 mjeseci za prilagodbu nacionalnih propisa, a primjena počinje s 14. 6. 2024. Proizvodi koji su stavljeni na tržište ili označeni prije 14. 6. 2026. moći će se prodavati do iscrpljenja zaliha. Uz to, Europska komisija formirat će grupu stručnjaka koji će se baviti načinima utvrđivanja patvorenja i unaprjeđenjem sljedivosti, a razvijat će se i referentni EU laboratoriji s usklađenim metodama za detekciju patvorenog meda.
Valja istaknuti i pohvaliti da je u Hrvatskoj još izmjenom Pravilnika o medu od 2018. godine propisano da se označavaju sve zemlje podrijetla meda u staklenci, ali nije određena obaveza označavanja postotka.
Kampanja “Europljani biraju domaći med”
Europsko udruženje pčelara uz to jeproljetos pokrenulo i kampanju „Europljani biraju domaći med“ (engl. Europeans choose domestic honey), pa je njihov stručni tim (Rodoljub Živadinović, Boštjan Noč, Biljana Tomić, Urška Ratajc) pripremio tekst za sve potrošače meda diljem Europe o tome zašto je važno kupovati med iz svoje zemlje odnosno s geografskog područja Europe:
„Europljani biraju europski med
Odabirom europskog meda pomažete pčelarima da zadrže interes za pčelarstvom i time pridonosite opstanku pčela. Divlje oprašivače desetkovala je intenzivna poljoprivreda, a medonosna pčela može preživjeti sve dok pčelari imaju interes za uzgoj pčela. Bez pčelara nema ni pčela. Bez pčelara nestale bi za manje od dvije godine zbog nekontroliranih pčelinjih nametnika.
Europljani znaju da europski pčelari poštuju pravila tradicionalne proizvodnje, brinu o pčelama i isporučuju potrošačima siguran med najviše kvalitete. Europski propisi osiguravaju visoke higijenske standarde proizvodnje meda. Europske pčele se ne liječe antibioticima i drugim sredstvima zabranjenim u Europi, pa je isključena mogućnost kontaminacije meda. Europski med sadrži antioksidanse, minerale i probiotičke bakterije koje su prilagođenije našem tijelu nego što se očekivalo. Područje geografske Europe proizvodi med neusporedivo bolje kvalitete i arome od uvoznih medova, zbog čiste prirode i voda.
Odabirom europskog meda poboljšavate kvalitetu svih domaćih poljoprivrednih proizvoda koji zahtijevaju oprašivanje, jer se oprašivanje ne može uvoziti kao med. Odabirom europskog meda pomažete očuvanju prirode i europske bioraznolikosti, jer pčele, osim uzgojenih, oprašuju i veliki broj samoniklih biljaka koje su ključni dio hranidbenog lanca u prirodi.
Odabirom europskog meda podržavate kulturnu baštinu i stoljetna kulinarska iskustva koja pridonose našem zdravlju i povezuju nas s prirodom. Dokazano je da dodavanje meda kulinarskim jelima doprinosi boljoj apsorpciji hranjivih tvari iz tih jela u našem tijelu.
Odabirom europskog meda smanjujete onečišćenje okoliša povezano s transportom na velike udaljenosti, kao i korištenje izvora energije u procesu krivotvorenja meda. Nasuprot tome, pčelarstvo poboljšava okoliš te koristi i oslanja se samo na lokalne prirodne resurse.
Odabirom europskog meda podupirete domaće pčelare, smanjujete inflaciju i odljev kapitala iz Europe.
Odabirom europskog meda jedete pravi pčelinji med. Europska komisija objavila je da je gotovo 50% uvezenog meda lažno.
Najveću garanciju kvalitete imate kada med nabavljate izravno od pčelara u svom okruženju, a ako ga nabavljate u trgovini obratite pozornost na zemlju porijekla jer je najsigurniji med s područja geografske Europe.
Većina krivotvorina sadrži šećerne sirupe s dodacima. Takav krivotvoreni („lažni“) med uglavnom nije imao dodira s pčelama i služi samo za prevaru potrošača i zaradu krivotvoritelja.
Krivotvoreni med može sadržavati čak i natrijev hidroksid (kaustičnu sodu), umjetne enzime (koji se dodaju i tzv. veganskom „medu“ koji zapravo ne postoji, jer meda nema bez pčela), umjetnih aroma, umjetnih bojila i niskokvalitetnih šećera koji se dodaju prilikom krivotvorenja i mogu predstavljati rizike za ljudsko zdravlje. U takvom lažnom medu nema ni najmanje biološke vrijednosti koju pčelinji med pruža ljudskom organizmu. Autentični pčelinji proizvodi sve se uspješnije koriste u apiterapiji (komplementarnoj grani medicine temeljenoj na znanosti i bogatoj tradiciji). “
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
