„Što jedeš? Mitovi, istine i stvarnost na tanjuru“ naslov je nove knjige u izdanju Planetopije čija je autorica Ana Smokrović, doktorica filozofije i vrtlarica. Vlasnica je OPG-a Anino povrće, uzgoja povrće po francusko-australskoj biodinamičkoj metodi u vrtu iznad Opatije, a prodaje ga na riječkoj tržnici i održava vrtlarske radionice za one koji žele početi sami uzgajati svoju hranu.
– Obožavam promatrati ljude na tržnici, kako promatraju hranu, kako je kupuju, kako je gledaju, pipaju, kakvo mišljenje imaju o njoj. U hrani je utjelovljen taj element brige koju imamo o sebi. I mislim da je hrana danas postala roba koja je nekako na zadnjem mjestu. naučeni smo da je hrana jeftina, ideja postoji da bi hrana trebala biti jeftina, i mislim da su ljudi odvojeni od ideje da su ljudi hrana, da smo mi hrana. Većina nas hranu nabavlja kao krajnji proizvod, a da se uopće ne pitamo tko ju je uzgojio, na koji način, koliko je putovala do polica trgovina i koliko je zapravo ono što jedemo kvalitetno. A mi zapravo to što jedemo ugrađujemo u sebe. Hrana nije samo neka kalorija, nije neki materijalni vanjski objekt, nego mi zaista postajemo ono što jedemo – rekla je Ana Smokrović predstavljajući svoju knjigu.
“Hranu je nemoguće promatrati izvan konteksta neoliberalnog kapitalizma”
U knjizi opisuje kako se zainteresirala za hranu, kako je postala vrtlarica učeći od jedne 92-godišnje majstorice u Bribiru koja ju je uzela za „šegrticu“. Temu hrane izabrala je i za doktorsku dizertaciju, koju je radila paralelno učeći o proizvodnji hrane u vrtu. Nadalje, piše o tome kako stvaramo prehrambene navike, koju ulogu u tome igraju trendovi, mediji, društvene mreže, analizira trendove koje nameće industrija hrane. Razbija mitove o „domaćoj“ i “prirodnoj“ hrani pod kojom se prodaje „sve i svašta“ te piše o tome kako prehrambena industrija stalno iznova stvara nove trendove, „in“ namirnice i „superhranu“ kako bi se potakla potrošnja i stvaranje novog profita.
– Jasno da je hrana neodvojiva od klase i nemoguće ju je promatrati izvan konteksta neoliberalnog kapitalizma. Ljudi su danas umorni i potplaćeni – nemaju dovoljno novca da kupe kvalitetnu hranu niti slobodno vrijeme da ju sami uzgoje jer je slobodno vrijeme danas postalo luksuz. Jako je teško izaći iz tog kruga. Hrvatska je odavno trebala krenuti u smjeru kvalitetne, ekološke i održive poljoprivredne nacionalne politike jer imamo sve preduvjete za to. S obzirom na geografsku lokaciju, sunce, vodu i količinu neobrađene zemlje trebali bismo biti u potpunosti prehrambeno suvereni, no istina ne može biti dalja od toga – kaže Ana Smokrović.
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija