NOVO ISTRAŽIVANJE: Hrvatska u grupi EU zemlja u kojoj se pije puno i piva i žestica uz česta teška epizodna opijanja
Hrvatska je u grupi EU zemalja u kojima se pije puno alkohola – najviše piva, visoka je pojavnost teških epizodnih opijanja (engl. binge drinking), a uz to se pije i puno žestica. Osim nas, u grupi zemalja s ovakvim obrascima pijenja alkohola su još Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.
Prije nekoliko dana u znanstvenom časopisu „Addiction“ objavljeni su rezultati istraživanja u kojem je izdvojeno šest obrazaca pijenja akohola u zemljama EU plus Island, Norveška i Ukrajina. Analizirani su podaci monitoringa Svjetske zdravstvene organizacije i istraživanja na nacionalnom nivou koji obuhvaćaju vezani uz prodaju i proizvodnju akohola, te smrtnost alkohola i pobolima vezanima uz konzumaciju alkohola, za 2000., 2010., 2015. i 2019. godinu.
Istraživači su identificirali 6 obrazaca pijenja alkohola u zemljama koje su istraživane, te su temeljem tih obrazaca obuhvaćene zemlje svrstane u grupe.
Kako se pije u raznim zemljama EU
Tako su Francuska, Grčka i Švedska su u grupi zemlja u kojoj se najviše pije vino, a Austrija, Danska i Njemačka su među zemljama s visokom potrošnjom piva, a relativno malom konzumacijom žestokih pića. Estonija, Latvija i Litvanija imaju visoku potrošnju žestica i piva, ali malu pojavnosti teških epizodnih pijanstava (binge drinking). Najviše žestokih pića se pije u Finskoj, Islandu, Irskoj i na Malti, uz najviše epizodnih opijanja. Zanimljivo je da je prema podacima iz 2000. godine definirana još jedna grupa zemalja – sa općenito niskom potrošnjom alkohola, u kojoj su bile Grčka, Norveška, Slovenija i Švedska, a koja je u međuvremenu nestala. Ukrajina, Bugarska i Cipar su u grupi zemalja u kojoj je najviše apstinenata – koji uopće ne konzumiraju alkohol, ali i veliki udio onih koji redovno konzumiraju žestoka pića.
Obrasci ispijanja alkohola su za 20 od 30 zemalja tijekom cijelog istraživanog perioda ostali isti, a ta se stabilnost tumači time što na pijenje alkohola utječu tradicionalna preferencija piću, socijalne norme te povijesni obrasci konzumacije alkohola. Tradicionalno u mediteranskim zemljama pije se vino, pije se skoro svakodnevno, obično uz jelo, a rijetko se pije do točke intoksikacije. U zemaljama središnje i zapadne Europe dominantno je pijenje piva, ponekad se piju žestice, i uz jelo i bez jela, a u odnosu na mediteranski lifestyle više je pijanstava. Pijenje žestokog alkohola tradicionalno dominira u zemljama nordijske i istočne Europe, uz česte dane bez alkohola, uglavnom se pije vikendima i na slavljima, često mimo obroka i često do teškog pijanstva. To je vezano uz višu pojavnost nasilnog ponašanja i povreda, kao i uz nedijagnosticiran i neliječen alkoholizam.
Stope smrtnosti uzrokovane alkoholom: Među 30 zemalja Hrvatska je na 12. mjestu
Autori istraživanja navode kako je stopa mortaliteta u zemljama u kojima prevladava pijenje vina značajno niža nego u zemljama istočne Europe s visokim stopama pijenja žestokih pića i ostalog alkohola. Najviša je smrtnost u Ukrajini koja ima istovremeno i visoki udio cjeloživotnih apstinenata i visoku konzumaciju žestica. Hrvatska je u gornjoj polovici – na 12. mjestu od 30 zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
Poredak zemalja EU po stopi smrti na 100 00 ljudi uzrokovanih alkoholom
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Izvor:
Moglo bi vas zanimati:
GREENWASHING HRANE: Koje su oznake po kojima ćemo prepoznati zaista ekološki proizvedenu hranu
