POMOZI MI U STARTU: Što je to neurosenzomotorna integracija refleksa

Projekt „Pomozi mi u startu: rana intervencija i sport za osobe s invaliditetom kao važan čimbenik u prevenciji bolesti i promociji zdravlja“ provodi Centar za neurorazvojnu integraciju refleksa iz Zagreba u partnerstvu s Gradom Dubrovnikom. Ukupna vrijednost projekta „Pomozi mi u startu“ je 494.305,33 kn, a Europska unija ga u cijelosti financira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.

Sličneteme

Budućnost tradicijskih igara i sportova

28. rujna 2024.

Oživljavanje tradicijskih igara

20. rujna 2024.

Olimpijada starih sportova u Brođancima

14. rujna 2024.

Projektom „Pomozi mi u startu“ Centar za neurorazvojnu integraciju refleksa promovira neurosenzomotornu integraciju refleksa, s kojom u svom radu s djecom koja imaju poteškoća u razvoju imaju veoma dobra iskustva.

To je prirodni pristup ispravljanju i ublažavanju poremećaja u motoričkom, kognitivnom i emocionalnom razvoju koja u Hrvatskoj nije dostupna osobama s invaliditetom kao dio socijalnih usluga tijekom rane intervencije ili integracije u redovni sustav odgoja i obrazovanja. S obzirom da Masgutova metoda uključuje neinvazivne, blage pokrete te razigrane vježbe, mogu je provoditi roditelji djece s teškoćama u razvoju kao i drugi stručnjaci koji rade s tom djecom, uz edukaciju koju će im pružiti Centar za neurorazvojnu integraciju refleksa kroz projekt „Pomozi mi u startu“.

Značajna uloga refleksa u poticanju sazrijevanja živčanog sustava

U konceptu neurosenzomotorne integracije refleksa, refleksi nisu samo zaštitne reakcije na stres i opasnost već i neurofiziološka osnova za više razine motoričkog, kognitivnog i emocionalnog razvoja. Ovu metodu integracije refleksa razvila je ruska psihologinja dr. sc. Svetlana Masgutova, profesorica rane intervencije na Medicinskom fakultetu u Wroclawu u Poljskoj. U svom se radu Masgutova bavi istraživanjem utjecaja primarnih senzomotornih obrazaca na različite aspekte razvoja i učenja. Njen rad se fokusira na koncepte refleksne integracije za poticanje senzomotorne rehabilitacije.

Ona ističe značajnu ulogu refleksa u poticanju sazrijevanja živčanog sustava (sinaptogeneza, mijelinizacija i plastičnost mozga), moždanih funkcija (kognitivni razvoj, emocionalno sazrijevanje) i senzomotorne integracije.

Kako navodi američka edukatorica i terapeutkinja dr. sc. Patty Shackleford neurosenzomotorna integracija refleksa omogućuje unaprjeđenje neurosenzomotornog razvoja te poboljšanje motoričkog, kognitivnog i emocionalnog funkcioniranja kod djece i odraslih sa cerebralnom paralizom, nakon moždanog udarom, s Down sindromom, ADHD-om, pervazivnim razvojnim poremećajem, autizmom, Aspergerovim sindromom, poremećajem senzorne integracije, posttraumatskim stresnim poremećajem, disleksijom i brojnim drugim teškoćama.

Primjena neurosenzomotorne integracije refleksa u Centru za neurorazvojnu integraciju refleksa

Od osnutka Centra za neurorazvojnu integraciju refleksa 2017. godine rehabilitator i predsjednik te udruge i licencirani praktičar neurosenzomotorne integracije refleksa Aleksandar Karanfiloski provodi vježbice neurosenzomotorne integracije refleksa s djecom koja imaju poteškoće u razvoju. Centar za neurorazvojnu integraciju refleksa okuplja stručnjake, roditelje osoba s teškoćama u razvoju te djecu, mlade i odrasle osobe s teškoćama u razvoju, ponajviše sa Down sindromom, cerebralnom paralizom i drugim razvojnim teškoćama. Njima neurosenzomotorna integracija refleksa pomaže budući da su urođeni primarni refleksi i refleksni obrasci su ključni za preživljavanje, osobito tijekom stresa i opasnosti te predstavljaju i temelj za razvoj mozga, odnosno za sve kognitivne i intelektualne procese tijekom sazrijevanja.

Tijekom intrauterinog razvoja ili kasnije tijekom života, dijete ili odrasla osoba može doživjeti traumu koja joj onemogućava adekvatnu upotrebu refleksnih obrazaca. Nakon stresnih događaja kod neke djece primarni refleksi mogu biti zadržani dulje vrijeme nego što je uobičajeno, zbog motoričkih teškoća, teškoća u senzoričkoj obradi ili slabijoj integraciji refleksa. Primjenom metode neuroseznomotorne integracije refleksa po Masgutovoj ponovo se stimulira integracija refleksnih obrazaca kako bi se poboljšale motoričke i kognitivne vještine djeteta.

Primarni motorički sustav ima vlastitu strukturu, razine razvoja, samo regulirajuće mehanizme i vlastiti neverbalni jezik. Primarni motorički obrasci razvijaju se prema prirodnim zakonitostima. Svaki refleks, obrazac kretanja te motorički sustav koordinacije razvija se i integrira sa svjesnim motoričkim vještinama u određeno vrijeme. Iako je razvoj motoričkih obrazaca zasnovan na za sve ljude univerzalnom genetičkom motorikom programu, to je zapravo jedinstven proces specifičan za svaku osobu. Na sljedećoj se razini razvijaju svjesno kontrolirani pokreti. U konačnici kroz ponavljanje naučeni motorički obrasci postaju temelj za individualni motorički program.

To je relativno nova metoda koja se razvija od 1989. godine, a svijetom se širi veoma brzo jer se poboljšanja vida za kratko vrijeme, a kako je blaga i neinvazivna i radi se rukama tretmani se mogu raditi s malenom djecom odmah nakon porođaja ili tijekom trudnoće s majkom ako je beba neurorizična. Od prvog mjeseca života nadalje postižu se najbolji rezultati u ranoj intervenciji, ali radi se i s djecom vrtićke dobi, školarcima, mladima, ali i s vrhunskim sportašima kako bi poboljšali svoje rezultate.

Kako neurosenzomotorna integracija refleksa pomaže djeci s razvojnim poteškoćama

Djeca s različitim razvojnim teškoćama mogu imati mogu napredovati uz ovu metodu. Na poboljšanju općenitog funkcioniranja u Centru za neurorazvojnu integraciju refleksa ovom se metodom radi s djecom koja kasne u razvoju, npr. ako dijete ne može puzati dok je malo te se pospješuje vještina Bauerovog refleksa puzanja (spontano puzanje). Kada se razvije ta motorika stvaraju se nove veze u mozgu, nove sinapse, pa je daljnji razvoj puno lakši. Počinje se raditi na hodanju, pa na razvoju govora, redom, po etapama.

Način rada po Masgutovoj metodi neurorazvojne integracije refleksa je jednostavan, radi se rukama i ne koriste se nikakvi aparati. To su vježbe pri kojima se tijelo postavlja u određeni položaj kako bi se refleks integrirao. Vježbe se ponavljaju po nekoliko puta. Pri tome se radi određeni pritisak na određeni dio tijela. Tako se integrira refleks po refleks. Radi se osnovna baza tijela za svaki zreliji pokret, a to utječe i na motoriku i na kognitivni razvoj, hormonalni razvoj, emocionalni razvoj. Metoda je biofiziološki utemeljena i točno se zna koji dio tijela treba raditi, kakav pokret i koliko puta ga treba ponoviti, koji živac tu prolazi, što se izlučuje u tom dijelu tijela.

– Sretni smo što su nam odobrena sredstva za provođenje projekta „Pomozi mi u startu“ u okviru kojeg će se za osobe s invaliditetom u Zagrebu i Dubrovniku do 31. rujna 2023. godine održati razne edukacije i radionice. U Zagrebu je održana i edukacija iz Masgutove metode integracije refleksa za 20 stručnjaka, a edukatorica je bila Susanne Wolmesjö, instruktorica za Masgutovu neurosenzomotornu integraciju refleksa – kaže Karanfiloski pa dodaje: – Jedan od razloga zašto smo u naš projekt uvrstili Masgutovu metodu integracije refleksa i stručnjake koji ju provode su prethodna dobra iskustva u primjeni.

Svjedočanstvo roditelja prerano rođene djevojčice s dijagnozom cerebralne paralize o učinku neurosezomotorne integracije refleksa na njen napredak

Roditelji blizanaca koji su rođeni tri mjeseca prije redovnog termina željeli su podijeliti svoja iskustva s primjenom neurosenzomotorne integracije refleksa kod njihove kćeri te objavljujemo svjedočanstvo koje je napisao otac:

„Otac sam blizanaca rođenih 3 mjeseca prije redovnog termina, u 27.-mom tjednu trudnoće. Porod je bio putem carskog reza, po hitnoj proceduri uslijed iznenadnog puknuća vodenjaka i početka trudova. Dječica su rodjena sa 950 grama (dečko) i 900 grama (curica) porođajne težine. Odmah po porodu u Vinogradskoj bolnici djeca su prebacena na odjel Neonatologije na zagrebacki KBC Rebro gdje su ostala naredna 3 mjeseca u inkubatorima i toplim krevetićima.

Aleksandar Karanfiloski je radio sa našom curicom, Teom, te ću u nastavku napisati malo više o njihovom radu i efektima tog rada. Na početku sam pobliže opisao okolnosti u kojima su djeca rođena, te je kao posljedica takvog poroda kod ženskog djeteta bila dijagnosticiran II. stupanj krvarenja u mozgu.

Praktički odmah nakon izlaska iz bolnice, što znači otprilike 3,5 mjeseca nakon rođenja oba djeteta su uključena u program fizikalne terapije i rehabilitacije u zagrebačkoj bolnici Goljak.

Djeca su imala dva termina tjedno po 45 minuta vježbanja s terapeutom na Goljaku, plus privatno taj isti terapeut je svaku subotu s njima vježbao 2 sata (plus naravno ono što smo mi sa njima vježbali sami svakodnevno).

Dečko je prohodao po navršenoj drugoj godini života, dok je curica sporije napredovala. Kad je mali prohodao ona još nije mogla samostalno stajati.

U tom trenutku smo promijenili i terapeuta koji je radio sa djecom, te smo uveli još intenzivniji ritam vježbanja s terapeutom: 4x tjedno po sat vremena plus naš rad kod kuće.

Tada smo preko preporuke došli i do Aleksandra Karanfiloskog, a sve u želji da našoj curici pomognemo na sve moguće načine. U tom periodu njoj je bila dijagnosticirana i cerebralna paraliza, što nas je šokiralo.

Kada smo počeli raditi na integraciji refleksa moja kćer je imala nešto vise od 2 godine, nije mogla sjediti, ni puzati. Terapije smo održavali jednom tjedno po 45 minuta do sat vremena. Nakon što smo u niz terapija uključili i Masgutovu metodu integracije refleksa koju je provodio Aleksandar Karanfiloski dijete se, narodski rečeno, probudilo. Počela je samostalno sjediti i puzati kroz par mjeseci rada. Nakon toga slijedio je i samostalan hod, što nas je jako razveselilo. Govor se isto probudio te se intelektualni razvoj nastavio redovno razvijati. Danas je naše dijete napunilo 5 godina, pohađa redovni vrtić u punom radnom vremenu, nedavno joj je ukinut i asistent, znači da je u potpunosti samostalna

Jos uvijek ima malih problema sa krupnom motorikom (trčanje, čučanje, penjanje uz stepenice), ali s obzirom kako je izgledalo na početku i kakve su bile prognoze, napredak je fantastičan. Njezin napredak je spoj svih aktivnosti i terapija koje smo provodili kroz svo ovo vrijeme, te smo sigurni da joj je rad i terapija koju je imala kod Aleksandra puno pomogla u oporavku i napretku. U našu obitelj vratio se normalan svakodnevni život i veselimo svim zajedničkim trenucima.“

Fotografije: arhiva Centra za neurorazvojnu integraciju refleksa

www.strukturnifondovi.hr
www.esf.hr