Nema proizvoda u košarici.
Prijetnje sigurnosti hrane 2024: Terorizam, klimatske promjene, trihinela, samonela, mikro i nano plastika, pretjerana upotreba antibiotika…
Epidemija afričke svinjske kuge u Slavoniji i veliki požar plastike u tvornici Drava International kod Osijeka kada je dovedena u pitanje proizvodnja hrane u pogođenom području, bili su prošlogodišnji veliki incidenti u području sigurnosti hrane u Hrvatskoj. To je samo dio izazova s kojima se svakodnevno suočavaju stručnjaci koji rade u sektoru sigurnosti hrane, a jučer su o tome povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane govorili na Okruglom stolu „Sigurnost hrane, spremni na neočekivano“ na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, a uz podršku svjetskih i europskih organizacija FAO-a, WHO i ESFA-e,
Sudjelovali su ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu dr. sc. Darja Sokolić, Gordan Jerbić, dr. vet. med. načelnik Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata RH, Tomislav Kiš, dr. vet. med. načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Dubravka Marija Kreković, dipl. ing., voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, voditeljica Odjela na Zavodu za alergologiju, kliničku imunologiju i reumatologiju Dječje bolnice Srebrnjak, te dr. sc. Nina Puhač Bogadi, kao predstavnica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK.
„Svaki incident, svaka kriza – je drugačija. No, jednako tako, postoje pravila kojih se moramo držati kako bi ju prevladali sa što manje posljedica. Neovisno o prirodi izvanredne situacije, razvijena društva, iskusna u suočavanju s krizama, razvila su mehanizam upravljanja krizama koji se sastoji od četiri faze: prevencija, priprema, odgovor i oporavak. Stoga smo danas ovdje kako bismo razgovarali o tome kakva je međuinstitucionalna suradnja kod nas u Hrvatskoj i ima li prostora za unaprjeđenje kada govorimo o učinkovitosti protokola i planova postupanja te prevenciji kriznih situacija“, rekla u uvodnom govoru ravnateljica Sokolić.
Činjenica je da je na području Europske unije rat, što u područje sigurnosti hrane uvodi i spremnost na terorizam – namjerno kontaminiranje hrane koja se plasira na tržište. O tome je govorila predstavnica naše najveće prehrambene industrije dr.sc. Nina Puhač Bogadi:
„EU treba nove protokole o postupanju u slučajevima namjerne kontaminacije. To danas može napraviti nezadovoljan zaposlenik, ili pak terorist, prijetnja je realna, da se čitava država može otrovati vodom ili hranom. Na to Europa mora biti spremna.”
Goruća tema s kojom se suočava cijeli svijet je zagađenje tla, zraka, vode i hrane mikro i nanoplastikom. O tome je govorila prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, voditeljica Odjela na Zavodu za alergologiju, kliničku imunologiju i reumatologiju Dječje bolnice Srebrnjak.
Nove izazove donose i klimatske promjene s povišenom vlagom i temperaturom zbog čega je povećana kontaminacija žitarica mikotoksinima.
“Uočeni su značajni problemi u proizvodnji pšenice u Rumunjskoj i Ukrajini radi povećanja prosječnih temperatura”, dodala je ravnateljica HAPIH-a, rekavši da će se i ove prijetnje ubuduće pratiti i kod nas.
To je samo dio prijetnji sigurnosti hrane koju jedemo, uz „uobičajene“ trihinelu, salmonelu. listeriju te pretjeranu upotrebu antibiotika pri uzgoju životinja.
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
