Nema proizvoda u košarici.
Tanja Schleis: Nastavnica njemačkog razvija projekt edukativno iskustvenog pčelinjaka Bienenberg za djecu i mlade
Nastavnica njemačkoga jezika u Gimnaziji A.G.Matoša u Đakovu Tanja Schleis pčelama je bila fascinirana još od djetinjstva, ali pčelarstvo je postalo dio njenog života tek kad su njen tadašnji dečko, a današnji suprug Gabriel, i njegov otac Damir 2009. odlučili obnoviti svoju pčelarsku obiteljsku tradiciju. Započela ju je Gabrielova praprabaka Marija Brataljenović koje je još krajem 19. stoljeća držala pčele na području Budrovca kod Đakova. Njezine zabilješke o radu s pčelama i recepti koji se čuvaju u obitelji, a koje mu je prenijela baka, potakle su Gabriela da završi pčelarski tečaj. S ocem je pčelariti krenuo polako uz mnoštvo samostalne opreme, a nakon dvije godine registriran je pčelarski OPG Gabriel Schleis koji je od tada postao i ekološki.
Dječje iskustvo: košnica u vrtu dječjeg vrtića
Tanja je pčele promatrala još kao malena djevojčica u obiteljskom dvorištu gdje su tata i mama čuvali djedove napuštene košnice. Kad je pao Vukovar obitelj je izbjegla u Njemačku, u okolicu Stuttgarta, gdje je Tanja krenula u vrtić i predškolu po waldorfskoj pedagogiji koja potiče boravak djece u prirodi. Vrtić je imao svoju košnicu, pa je mogla promatrati pčele i učiti o njima iz prve ruke.
– Život u Njemačkoj naučio me cijeniti i koristiti pčelinje proizvode u svakodnevnom životu. U državi gdje se cijene visokokvalitetni pčelinji proizvodi i gdje je njihova konzumacija dio kulture, taj se stil života prenio i na mene. Konzumacija meda postala je neizostavan dio moje prehrane puno prije nego što sam i sama kročila u svije pčelara – kaže Tanja.
Dvije godine kasnije obitelj se vratila u Đakovo. Tanja je završila Filozofski fakultet, postala je magistrica njemačkog jezika i književnosti. Zaposlila se kao nastavnica njemačkog jezika u gimnaziji A. G. Matoša i udala za geodeta i državnog rekordera u strijeljanju zračnom puškom Gabriela Shleisa. Postala je kaže „pčelarska entuzijastica“. Kako su im kći Alisa i sin Oskar rasli, tako danas sve tri generacije rade na ekološkom obiteljskom pčelinjaku kod popularnog jezera Borovik. Drugi članovi obitelji našli su se u pčelarstvu – svekar Damir nagrađen je za dizajn ekološke kutije za više vrsta meda Medonijera, suprug Gabriel dobitnik je nagrade na natječaju „Najbolja poduzetnička ideja“ na području Osječko-baranjske županije u 2014. godini za ideju „Košnica za proizvodnju voska“, a i sin Oskar već ima svoju košnicu. Tanja je dugo samo usputno pomagala oko pčela. Onda joj je suprug za vrijeme korone predložio da se upiše na tečaj apiterapija i apiturizam kako bi pronašla neki aspekt pčelarstva kojim će se ona baviti.
Buđenje strasti za pčelarstvo
– Na tečaju sam prvi puta čula o apiturizmu i edukacijama na pčelarskom imanju, i odmah sam se u tome našla. Imam mnogo interesa, i volim puno raditi, ali za ono što radim moram imati strast. Sad sam je osjećala i za pčelarstvo i željela sam pčelarstvo integrirati u sve dijelove mojeg života, u sve čime se bavim – kaže Tanja.
Zahvaljujući 13-godišnjem radu u nastavi s djecom, a i prethodnom iskustvu kada je bila asistent u nastavi autističnom dječaku, Tanja je počela razvijati pedagoške metode za edukaciju djece o pčelama. Držala je radionice u svim školama i vrtićima na području Đakova. Kad su školski dani meda u školama koje uzimaju med OPG-a Schleis održavaju se prezentacije „Priča s cvjetne livade“.
– Učiteljice i odgateljice primijetile su da djeca sasvim drugačije doživljavaju kada im o pčelama govori pčelar u odnosu kada govori netko tko je pedagoški educiran. Zbog obaveza s vođenjem gimnazijske kazališne grupe na njemačkom jeziku i poslijediplomskog studija iz područja Književnosti i kulturnog identiteta kroz koji se bavim temom kazališta, nažalost ne dospijem obići više od 5 škola i vrtića tijekom svibnja za Svjetski dan pčela, a interes je puno veći. No ovo je ipak moj hobi i nešto što radim pro bono – kaže Tanja.
Sama razvija didaktička pomagala i pedagoški pristup za edukaciju djece o pčelama
Na edukacije ona dolazi u pčelarskoj odori, s velikom plišanom pčelom, staklenim apisarijem i mnoštvom rekvizita u velikoj torbi. Metodu rada i pomagala sama osmišljava. Ideje koje djeca dobro prihvaćaju razvija, a ono što im ne bude zanimljivo odbacuje, i tako razvija svoj pedagoški pristup. Kako pčele integrira u sve čime se bavi, to se odnosi i na nastavu njemačkog.
– Posebno sam ponosna na to što sam uspjela povezati svoju struku – nastavu njemačkog jezika – s temom pčelarstva. Kroz lekcije, koristila sam tekstove njemačkih pčelara, poeziju o pčelama te stručni vokabular vezan uz pčelarstvo. Ovo iskustvo nije samo obogatilo njihovo razumijevanje njemačkog jezika, već je omogućilo učenicima i produbljeno shvaćanje njemačke kulture kroz prizmu pčelarstva. Iznimno inspirirajući dio radionica održanih u sklopu Festivala znanosti bila je diskusija o raznim izumima njemačkih pčelara. Inovativnost i tehnološki napredak u pčelarstvu potaknuli su učenike na razmišljanje o spoju tradicije i suvremenosti. Neki od izuma postali su teme istraživačkih projekata, potičući učenike da razvijaju vlastite ideje i rješenja. Uključila sam i svoje kolege iz različitih područja stručnosti u radionice o pčelarstvu. Moja ideja je stvoriti interdisciplinarnu platformu koja bi učenicima omogućila sagledavanje pčelarstva kroz različite leće – matematičku, biološku, filozofsku i mnoge druge – pojašnjava Tanja Schleis:
– U suradnji s kolegicom iz matematike, učenici su imali priliku istraživati statističke podatke o populacijama pčela, analizirati trendove u njihovom broju te primijeniti matematičke modele kako bi predvidjeli buduće promjene. Ovo je pružilo učenicima uvid u povezanost pčela s matematičkim konceptima te ih potaknulo na razmišljanje o važnosti matematike u praćenju i održavanju pčelinjih zajednica. Kroz suradnju s nastavnikom biologije, učenici su istraživali anatomiju pčela, biološke procese unutar košnice te ekološke aspekte pčelarstva. Kroz ovu perspektivu, učenici su stekli detaljan uvid u životni ciklus pčela, njihovu ulogu u oprašivanju biljaka te ekosustav u kojem pčele igraju ključnu ulogu. Filozofska dimenzija pčelarstva bila je obrađena suradnjom s nastavnicom filozofije. Učenici su razmišljali o etičkim aspektima pčelarstva, postavljali pitanja o odnosu između čovjeka i prirode te promišljali o važnosti očuvanja pčelinjih zajednica za globalnu ravnotežu. Pčelarstvo se tako pretvorilo u prozor kroz koji učenici promatraju svijet raznolikosti, povezanosti i dubine znanja.
Za Festival znanosti 2022. je godine Tanja snimila i edukativan video “Fantastičan život pčela” koji možete pogledati na YouTube linku dolje:
– Trudim se osmisliti nov i inovativan pristup edukaciji djece o ponašanju na pčelinjaku korištenjem dramskih tehnika. Kroz scenske igre nastojim omogućiti djeci koja dolaze u posjet pčelinjaku da na zabavan i interaktivan način nauče i usvoje pravila ponašanja prije dolaska. Ove ideje i primjere iz prakse prvi puta sam predstavila proljetos na Međunarodnoj konferenciji apiterapija za djecu 2024. koju organizira Institut Eneja za razvoj empatije i kreativnosti iz Slovenije – prča Tanja Schleis.
Projekt Bienenberg – edukativni raj s naglaskom na pčelarstvu
Razvila se tako Tanjina ideja za projekt Bienenberg, na njemačkom to znači pčelinji brijeg, kao edukativno iskustveni pčelinjak u kojem će se održavati škola u prirodi za djecu i mlade na obiteljskom imanju u vikend naselju poznatom kao Budrovačko brdo, oko 5 km od Đakova. Tu Tanja ima svojih nekoliko košnica koje služe samo za edukaciju, a proljetos su na terenu od 1800 četvornih metara zasadili medonosno bilje i brzorastuća stabla kako bi se pčelinji brijeg i pošumio. Dok čeka da priroda odradi svoje, roje se i pčele i planovi za Bienenberg.
– Moj san je pretvoriti ovo mjesto u edukativni raj s naglaskom na pčelarstvu. Zamisao je da na zemlji koja je ispunjena obiteljskom poviješću i tradicijom izrastu medonosni vrtovi koji oživljavaju bogatstvo biljnog svijeta i privlače pčele. Osim toga, planiramo izgraditi apikomoru, poseban prostor gdje posjetitelji mogu dobiti tretman apiinhalacija. Uz to, želim stvoriti učionicu na otvorenom, prostor gdje će se održavati edukativne radionice o važnosti pčela u ekosustavu, održivom pčelarstvu i očuvanju prirode. Ovdje će djeca i odrasli imati priliku povezati se s prirodom, istraživati i učiti kroz praktična iskustva. Najambiciozniji dio moje vizije je edukacijski apisarij, posebno dizajniran prostor gdje će posjetitelji moći uživati u interaktivnom iskustvu pčelarstva. Ovdje će se održavati radionice, predavanja i demonstracije, pružajući svima priliku da stvarno sudjeluju u svijetu pčela.
Piše: Leon Tiska
* Ovaj tekst je dio novinarskog projekta ‘Žene kao nositeljice suvremenih trendova u hrvatskom pčelarstvu’, a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva.
Drugi tekstovi iz serijala:
“Žene vole pčele na drugačiji način od muškaraca”
Lidija Svečnjak – vodeća znanstvenica u području istraživanja patvorenja pčelinjeg voska
Josipa Kujundžić: Kako je pčelarstvo mojoj obitelji omogućilo dobar život
Luketa Marković: Inovativna pčelarka posvećena dobrobiti pčelarstva za osobe s invaliditetom
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
