DEPRESIJA: Koji su simptomi i kako si pomoći?
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem raste: 1990. godine u svijetu je bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj 615 milijuna. Prema procjenama globalnog opterećenja bolestima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Stoga je depresija tema kojom se obilježava ovogodišnji Svjetski dan zdravlja 7. travnja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Na svjetskom nivou kampanja novi naziv “Depression: Let’s talk” (engl. “Depresija: Razgovarajmo!”).
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obznanio je statistike iz Hrvatske: mentalni poremećaji su drugi najčešći uzrok hospitalizacija u dobi 20-59 godina (12,4%), odmah iza novotvorina (14,1%). Vodeći uzroci hospitalizacija iz skupine mentalnih poremećaja u 2015. godini bili su mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom (18,2%), shizofrenija (15,3%), depresivni poremećaji (13,5%), mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (7,1%) te reakcije na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (6,2%).
U 2015. godini zbog depresivnih poremećaja bilo je 5.388 hospitalizacija s ukupno 157.464 bolničkih dana, što prosječno iznosi 29 dana po hospitalizaciji. Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. A dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije. Depresija koja se javlja kod žena nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.
Prema podacima o bolestima i kroničnim stanjima prikupljenim putem izjave u Europskoj zdravstvenoj anketi 2014.-2015. 5,1% muškaraca i 6,2% žena u RH navodi da je u posljednjih 12 mjeseci imalo depresiju. Prema odgovorima na skali izraženosti depresivnih simptoma iz istog istraživanja 10,3% stanovnika RH ima blage do umjerene depresivne simptome, dok 1,2% stanovnika ima umjereno teške do teške depresivne simptome.
Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja kao što su dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život.
Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna. Osim navedenoga, ljudi koji boluju od depresije vrlo često imaju neke od sljedećih simptoma: manjak energije, promjene apetita, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost, smanjenu koncentraciju, neodlučnost, nemir, osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa, misli o samoozljeđivanju ili suicidu.
Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, s fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije. Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih država svijeta, te nije znak slabosti. Depresija se može prevenirati i liječiti.
Mentalni poremećaji su u porastu u cijelom svijetu. Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine u svijetu je bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna. Prema procjenama globalnog opterećenja bolestima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan.
