Dovoljno spavanja djece i adolescenata je bitno za njihovo zdravlje i uspješnost

Spavanje je uobičajeni, tzv. cirkadijalni proces, kojim bez naše volje od trenutka rođenja, do smrti, upravlja središnji živčani sustav. San je od iznimnog značenja za sve segmente života, u svakoj životnoj dobi. S obzirom da se mozak razvija do 25 godine života, san je od osobitog kratkoročnog, ali i dugoročnog značenja u dječjoj dobi. Ovo se, poglavito odnosi na period adolescencije. Jedino u tom razdoblju, nikada prije i nikada poslije, dolazi do pomicanja biološkog sata, što posljedično utječe na potrebu duljega jutarnjeg spavanja, bez obzira na to kada se odlazi u krevet.

Sličneteme

KARTICE SUOSJEĆANJA: Žene, naučite kako sebe podržati, umjesto sabotirati

6. listopada 2024.

IZ LIJEČNIČKE PRAKSE: Kako prevenirati i liječiti koronu propolisom

19. rujna 2024.

Ispovjedna proza kao najbolja psihoterapija: “Za mene je književnost uvijek bila potraga za sugovornikom i dobrim prijateljem”

15. rujna 2024.

Piše: Docent, Primarijus, dr. sc. Vanja Sljepčević Saftić, dr. med., spec. pedijatar, subspecijalist dječje neurologije

Posljedice nespavanja ili poremećaja spavanja u dječjoj dobi

Melotonin je hormon koji je najvećim dijelom odgovoran za svakodnevni ritam buđenja i usnivanja. Ali san utječe i na druge hormone, mehanizmom povratne sprege, te ima utjecaj na kardiocirkulatorni, imunološki i druge tjelesne sustave. Stoga, posljedice nespavanja ili poremećaji spavanja u dječjoj dobi dovode do problema neispavanosti, tromosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih zadataka, uz prepodražljivost i impulzivnost. Ovo rezultira značajno učestalijom pojavom depresije, poremećaja ponašanja, debljine i srčanih bolesti. Nerijetko se djeca sa poremećajima spavanja pogrešno dijagnosticiraju pod slikom poremećaja iz ADHD kruga.

Stoga je Američka pedijatrijska akademija 2014. godine objavila rad u kojemu apostrofira značenje sna za razvoj mozga, ali i svih posljedičnih vještina i postignuća.

Uspostavljanje rutine odlaska u krevet od rane dobi

Osobna i individualna promjenjivost u potrebi za snom ovisi o cijelom nizu utjecaja, uvjetovanih genetskim, ponašajnim, medicinskim i ostalim okolišnim činiteljima. Od vrlo rane dobi potrebno je djetetu stvoriti osjećaj ugode uspostavljanjem rutine odlaska u krevet, a osobito uspješnim (bez obzira je li to u djetetovom domu ili izvan njega) se pokazao princip 3B (engl. brush, book, bed). Upravo ta rutina pranje zuba-čitanje-spavanje djetetu daje osjećaj sigurnosti i zadovoljstva.

Preporučeno vrijeme spavanja je povezano za boljim zdravljem i rjeđim pobolijevanjem. Štoviše, djeca koja imaju adekvatnu duljinu spavanja i dobru kvalitetu sna značajno lakše održavaju pažnju tijekom školskog sata, imaju rjeđe smetnje u ponašajnom segmentu, imaju bolja školska postignuća, te bolje reguliraju emocije. Nedovoljna dužina spavanja povećava rizik nesretnih slučajeva, ali i značajno utječe na povećani rizik pobola u kasnijoj dobi, a osobito pridonosi pojavi hipertenzije, pretilosti, dijabetesa (tip2) i depresije. U slučaju deprivacije spavanja  u tinejdžerskoj dobi se značajno učestalije javljaju problemi vezani uz mentalno zdravlje, a najčešće se to odnosi na anksiozne poremećaje, suicidalne misli, pokušaje suicida, te samoozljeđivanje.

Roditelji koji su zabrinuti za dijete temeljem prekratkog noćnog spavanja i/ili poremećenog ritma spavanja, trebaju pomoć, prvenstveno od onoga tko kontinuirano prati zdravlje njihovoga djeteta. To je najčešće liječnik pedijatar ili liječnik obiteljske medicine. Evaluacijom zdravstvenog statusa djeteta, u korelaciji sa heteroanamnestičkim podatcima, dobivenim od roditelja ili skrbnika, nadležni ordinarijus će donijeti procjenu o potrebi daljih postupanja.

Što sve podrazumijeva zdravo spavanje?

Zdravo spavanje podrazumijeva adekvatnu (preporučenu) duljinu spavanja, preporučeno vrijeme odlaska na počinak, dobru kvalitetu i ispravnost sna, kao i odsustvo poremećaja, učestalih prekida ili drugih odstupanja, vezanih uz spavanje. Utjecaj duljine i kvalitete spavanja je jedna od češće proučavanih tema, te je nesporno dokazano da spavanje ima značajan utjecaj na zdravlje.

Koliko u kojoj dobi treba spavanja?

Tijekom 2016. godine 13 najboljih američkih stručnjaka iz Američke akademije za poremećaje spavanja je, temeljem brojnih spoznaja i rezultata iz 864 najrelevantnijih istraživanja, odredilo koje su optimalne dužine spavanja za svaku kronološku dob od 0-18 godine života:

• Dojenčad od 4-12 mjeseca života trebala bi spavati od  12 do 16 sati dnevno (uključivši   drijemanje), kako bi se optimalno razvijali
• Djeca u dobi od 1-2 godine trebaju 11 do 14 sati sna
• U dobi od 3-5 godina djeca trebaju 10 do 13 sati sna
• Od 6-12 godine života optimalno je potrebno 9 do 12 sati sna
• Tinejdžeri, u dobi od 13-18 godine trebaju 8 to 10 sati sna
• Nije precizirano radi li se o noćnom spavanju ili popodnevnom spavanju (ili samo drijemanju), te u tom smislu ne postoje rigidne preporuke. Trajanje spavanja se računa u jednom danu, odnosno unutar 24 sata.

Što i koliko prije spavanja jesti?

Dijete ne može gladno odlaziti na počinak. Pa ipak, večera bi trebala biti najmanje 1-2 sata prije usnivanja. Obzirom na kvalitativnu kategoriju unešene hrane, preporuča se ona sa više vlakana (žitarice sa prirodnim sladilima kao što je med), orašasti plodovi, jogurt, jaja, sir, borovnice ili banane. Neke vrste sireva su osobito preporučljive, osobito one koje sadrže više razine triptofana, esencijalne aminokiseline, koja stimulira sintezu serotonina (tzv. hormona sreće). Mala djeca ne bi nikako trebala odlaziti u krevet sa bočicom, bilo da je riječ o mlijeku, mliječnoj formuli  ili soku.

Preporuke za razmišljanje u donošenju procjene stanja zdravlja djece u RH

S obzirom da je ova tema od općega značenja za društveni boljitak, neke od preporuka za razmišljanje u donošenju procjena stanja zdravlja djece u RH mogle bi biti:

• Educirati djecu, tinejdžere, obitelji, stručnjake u odgojno-obrazovnom sustavu, zdravstvene djelatnike, te svekoliku javnost o značenju i utjecaju spavanja na zdravlje
• Osnaživanje roditelja, skrbnika i ostalih koji brinu o djeci da prenesu spoznaje o važnosti spavanja na ispravan način, te implementiraju pravilne modele unutar zajednice
• Razvijanje platforme dijaloga stručnjaka, uz pomoć medija, u donošenju strategija koje uzimaju u obzir ovu značajnu temu, te senzibiliziranje šire društvene zajednice
• Osvješćivanje koliko je značajno spavanje za socijalnu interakciju pojedinaca, te društvene interakcije, akademska postignuća, kao i posljedične  ekonomske dobrobiti.

Pogledajte i video prilog sa doc. dr. sc. Vanjom Sljepčević Saftić emitiran u okviru emisije “Zdravlje na kvadrat” na Novoj TV:

Piše: docent, primarijus, dr. sc. Vanja Sljepčević Saftić, dr. med., spec. pedijatar, subspecijalist dječje neurologije

Izvor: Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba