Najbolje rezultate u liječenju debljine i pretilosti daje grupna lifestyle terapija
Najnoviji podaci o pretilosti u Hrvatskoj i smjernice za rješavanje tog problema izneseni su na skupu Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) održanom u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar. Predstavljeni rezultati prvog nacionalnog istraživanja o navikama i stavovima dugogodišnjih pušača i te najnoviji podaci o pretilosti u Hrvatskoj. I pušenje i pretilost rizični su faktori za brojna oboljenja, a mogu se uspješno prevenirati.
„Pušenje i debljina su biohevioralni čimbenici za razvoj najučestalijih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti i malignih tumora. Aktivnosti koje se poduzimaju trebaju biti zasnovane na znanstvenim spoznajama, a kad prevencija nije moguća, a rizično ponašanje je i dalje prisutno, potrebno je primijeniti aktivnosti usmjerene na smanjenje šteta po zdravlje“, rekla je prof. dr. sc. Slavica Sović.
20,7% djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a 15,4% debljinu
Prema posljednjim podacima HZJZ-a iz 2021./2022. o uhranjenosti djece po regijama, koje je iznijela prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, 20,7% djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a 15,4% debljinu.
„Po pitanju debljine nemamo prave sustave koji mogu pomoći pacijentima, prepušteni su snazi svoje volje“, rekla je prof. dr. sc. Vranešić Bender. Istaknula je kako je važno krenuti s adresiranjem problema debljine od djetinjstva jer tu počinju problemi:
„Mlade generacije žive nezdravije, pri čemu se kao najveći problemi ističu sjedilački način života, provođenje više od dva sata dnevno pred ekranima, kao i manjak sna, uz nepravilnu prehranu“, naglasila je Vranešić Bender.
Nedovoljna svijest o debljini kao bolesti
Prema EHIS istraživanju (EHIS, European Health Interview Survey – europska zdravstvena anketa) iz 2019. godine, čak 41,3% ispitanika u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, dok 23,0% boluje od pretilosti. Gotovo svaki drugi muški ispitanik (49,5%) ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je taj postotak kod žena 35,1%.
„Ono što brine je da je debljina kao bolest neosviještena u liječničkoj praksi, manje od 1% se ta dijagnoza koristi iako govorimo o više od 30% pacijenata koji imaju prekomjernu tjelesnu masu“, naglasila je prof. dr. sc. Vranešić Bender.
Debljina uzrokuje brojne bolesti, od čega se posebno ističe dijabetes koji je na četvrtom mjestu zabilježenih smrti u Hrvatskoj, a više od 350.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od dijabetesa.
Najbolje rezultate u liječenju debljine i pretilosti daje grupna lifestyle terapija
U liječenju debljine i pretilosti potreban je strukturiran i sveobuhvatan pristup, tzv. lifestyle terapija koji uključuje sudjelovanje stručnjaka raznih profila (kineziologa, psihologa, nutricionista, internista/pedijatara) kako bi se postigla uspješna lifestyle intervencija, pri čemu najbolje rezultate daje grupna terapija. Pristup je to koji se koristi, u primjerice, skandinavskim zemljama gdje se pokazao uspješnim i gdje pacijenti prvo prolaze kroz ovakvu vrstu terapiju te se samo u slučajevima neuspjeha razmatraju druge opcije kao što je farmakoterapija.
Preporuke Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje za smanjenje štete po zdravlje na području debljine su:
Kod postojeće pretilosti treba smanjivati štetu izbjegavanjem stigmatizacije te korištenjem adekvatne terminologije (ne debela osoba nego osoba s pretilošću), definiranjem debljine kao bolesti, a ne voljne kategorije.
Aktivnosti treba usredotočiti se na poboljšanje kvalitete prehrane i važnosti povećanja tjelesne aktivnosti umjesto promicanja gubitka mase.
Potrebno je razvijati politike koje podržavaju zdrave navike, kao što su subvencije za voće i povrće ili ograničenja reklamiranja nezdrave hrane djeci, poboljšanje pristupa sigurnim i prikladnim mjestima za šetnju ili vožnju biciklom.
Potrebno je identificirati osobe s pretilošću koje imaju dominantnu psihološki uzrok bolesti te pružiti odgovarajuću psihološku i psihijatrijsku podršku i potporu.
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Moglo bi vas zanimati:
