PROLJETNA SJETVA: Odabir sjemena i priprema sadnica

Još tijekom zime, čim prođu novogodišnji praznici počinjemo planirati vrt za sljedeću sezonu: planiramo vrste koje ćemo saditi, površinu koju će pojedina vrsta zauzeti, redosljed sadnje s obzirom na plodored… Dobrim i pravovremenim planiranjem i nabavkom sjemena osigurat ćemo si dovoljno vremena za uzgoj kvalitetnih sadnica.

Povrtlarski posao počinje izborom dobrog i kvalitetnog sjemena. Prvo treba pregledati sjeme koje nam je ostalo od prošle sezone, provjerite je li još upotrebljivo s obzirom na rok trajanja na vrećici. Kod kupnje sjemena u vrtlarijama, također uvijek pogledajte rok isteka sjemena i deklarirani stupanj klijavosti, koji bi trebao biti viši od 90%.

Ekološko sjeme dat će otpornije sadnice

Ako ste se odlučili za prirodan način vrtlarenja, tada odaberite ekološki pripremljeno sjeme, odnosno sami odvajajte sjeme biljaka koje ste uzgajali bez korištenja umjetnih gnojiva i sredstava zaštite. Kod kupnje ekološkog sjemena, obratite pozornost da ima odgovarajući certifikat i naziv ustanove koja kontrolira sjeme. Sam natpis „prirodno“, „organsko“, „biološko“… ne znači da je to sjeme zaista ekološko.

Na sjeme se prenosi sva povijest predaka. Ako je biljka – roditelj uspješno odrasla u posve prirodnim uvjetima, i njeni potomci će imati takvu otpornost da će im biti dovoljna prihrana i zaštita prirodnim, ekološkim sredstvima.

Ako nabavljate obično sjeme u trgovinama, budite spremni na to da će te biljke biti osjetljivije na bolesti te da ćete im morati osigurati i odgovarajući „jači“ tretman za zaštitu od štetnika i bolesti. Opravdano se kaže da bolest biljke dolazi sa sjemenom.

Pri tome je važan i izbor sorte koja treba biti prilagođena podneblju, i kilmatski i uvjetima tla, i zato je najbolje da to budu tradicijske, domaće sorte koje će biti otporne i na bolesti i štetnike tog podneblja, a možete ih nabaviti razmjenom sjemena kakve se na proljeće organiziraju u organizaciji raznih udruga, npr. ZMAG-a.

Za uzgoj kvalitetnih sadnica bit će vam potreban i hranjivi supstrat primjeren za sijanje i pikiranje. Na toj „zemlji za flance“ nemojte štedjeti, jer u dobroj zemlji mlada će biljčica razviti jaki korijen, a to je temelj zdravoj sadnici koja će potom brzo rasti i donijeti zdrave plodove.

Posude za sijanje

Kako ne biste posudama prenijeli moguće razne bolesti biljaka koje su u prethodnoj sezoni rasle u njima, najbolje je da te posude budu nove odnosno jednokratne. Ako to nije moguće, tada stare posude dobro operite.

Za sjetvu u vrtlarijama možete kupiti lončiće i posudice od treseta koje su porozne i održavaju vlažnost, ili, jeftinije, improvizirati sa plastičnim posudicama od jogurta ili podlošcima od stiropora u kakvima je obično zapakirano meso – na dnu tih posuda treba izbušiti rupice. Ili u kutijama za jaja ili kartonskim tuljicima toaletnog papira. Čašice od jogurta i podloške od mesa svakako dobro operite prije sjetve.

Vremenski plan sijanja

Sijanje na zaštićenom mjestu počinje u veljači, u prikladnom zagrijanom prostoru, iza stakla na zatvorenom balkonu, na toploj gredici, u grijanom stakleniku ili plasteniku.

Osim dobre zemlje, svjetla i topline, sjemenu za klijanje treba i vlaga, najbolje je da to budu sasvim sitne kapljice odstajale vode iz prskalice, koje neće svojom masom zatući zemlju i krhku biljčicu.

Prvo sijemo one vrste kojima je potrebno najdulje vrijeme za klijanje i rast. To su paprika, patlidžan i celer, također i andska jagoda, kojima treba 2-3 mjeseca da izrastu u mladu sadnicu dovoljno veliku za presađivanje u vrt. Njih svakako treba posijati u veljači, najkasnije početkom ožujka. Vrećicu sjemena posijemo u posudu površine 20×30  cm, zastremo tankim slojem zemlje i svakodnevnim prskanjem održavamo vlažnost supstrata.

Takvu posudicu najbolje da držite na toplom mjestu, primjerice na dasci iznad radijatora. Ili na prozorskoj dasci iza stakla, ali tada posudicu pokrivajte prozirnom najlonskom folijom sve dok biljčice niknu. Kad biljke niknu, maknite ih s mjesta na kojem bi bile izložene direktnom, jakom sunčevom svjetlu i toplini. Trebaju biti na svjetlom mjestu, ali ne tako da ih sunce prži, uz stalnu sobnu temperaturu od 20 stupnjeva Celzijusovih.

Kad formiraju druga dva lista, tada ih prepikiramo – odvojimo iz zajedničke „kolijevke“ tako da izaberemo najjače biljčice i presadimo ih zajedno s grumenom supstrata u kojem su rasle i u kojem je formiran korjenčić u zasebne posude. Te posude trebaju biti promjera oko 5 cm, a duboke oko 10 cm, dakle dovoljno velike da u njima izraste sadnica visine 20 do 30 cm.

U posudama treba biti supstrat namijenjen za uzgoj sadnica, a držati ih možemo na dasci sobnog prozora, na temperaturi oko 20 stupnjeva. Ako vam je potrebno 20 sadnica paprika, prepikirajte ih 30 komada, dakle 50% više. Uvijek postoji rizik da se neka sadnica ošteti, a osim toga veći broj sadnica vam omogućuje još jedan probir najjačih za konačnu sadnju.

Nakon patlidžana i paprika, najkasnije do polovine ožujka siju se rajčice i zeleno povrće poput poriluka, zelja, kelja… koji za razvoj sadnice trebaju oko 2 mjeseca. Paradajz se prepikira kada se donji bočni listovi rašire u gotovo vodoravan položaj.

Za bolji uspjeh sadnica obično se preporuča presaditi biljčicu na dubinu do prvih listova, a može se uvesti i prihrana, tako da se vodi primješa neko organsko tekuće gnojivo koje će stimulirati zakorijenjivanje i bolji rast. Na tržištu je već niz gnojiva za različite periode razvoja biljke, pa ih koristite ovisno o uputama proizvođača.

Posljednje u ciklusu sjetve su razne salatne vrste, primjerice majska kraljica, kojima prija niža sobna temperatura između 16 i 18 stupnjeva Celzijusovih. Prepikirat ćemo ih kad razviju 3-4 lista. Tada ih selimo na hladnije mjesto gdje će biti temperatura između 8 i 12 stupnjeva Celzijusovih.

Temperatura i svjetlost

U prvom periodu rasta, mlade biljčice trebaju što je više moguće jednakomjernu temperaturu tijekom dana i noći. Preporuka je da odstupanja ne budu veća od 10 stupnjeva Celzijusoviih. Što je varijacija dnevne i noćne temperature manja, to su pogodniji uvijeti za rast biljke. Najviše topline trebaju paprika, paradajz i patlidžan (za klijanje im pogoduje 25 stupnjeva Celzijusa), a potom kupusnjače i salate kojima odgovara 18 do 22 stupnjeva Celzijusovih.

Svjetlost treba biti usklađena sa temperaturom. Ako biljke nemaju dosta svjetla, tada će u potrazi za svjetlošću rasti u visinu na štetu jakosti stabiljke. Tako će nastati veoma tanke biljčice od kojih nećete dobiti zdravu jaku sadnicu. Stoga, ako su dani oblačni, snizite temperaturu na kojoj su i smanjite im prihranu.

Prilagođavanje vanjskim uvjetima

Za zdravi razvoj sadnica potrebno je i pravovremeno ih početi privikavati na vanjske uvijete. Idealno bi bilo da prepikirane biljke iznosite van za sunčanih dana, oko podneva. Prvo neka to bude na sat-dva, pa pomalo produljujte period boravka vani. Kad su presadnice već ojačale, ostavite ih vani i preko noći, ali natkrivene ili prekrivene agrofolijom što će ih zaštititi od noćnih hladnoća i jutarnjih mrazeva.

U našim se krajevima često biljke i siju vani, tako da posude u kojima ste ih posijali sredinom ožujka budu na natkrivenom mestu zaštićenom od vjetra, primjerice na južnom ili istočnom balkonu. Te će biljke rasti sporije od onih koje su njegovane i štićene na sobnoj temperaturi, ali zato su snažne i prilagođene prilikama na otvorenom. Dospjevaju nešto kasnije, ali ipak daju dobru berbu.

Što uzgajati za presadnice, a što sijati direktno na gredicu

Što ćete uzgajati kao presadnice, ovisi o tome kako ste isplanirali vrt, odnosno koje su vam vrste važnije, koje želite brati što ranije u vrtu, koliko su vam ograničeni prostorni uvijeti za uzgoj presadnica na zatvorenom grijanom mjestu i, najvažnije, koliko uopće imate vremena posvetiti se uzgoju presadnica.

Kao presadnice možete uzgojiti praktički svako povrće, pa čak i bob i grašak, koji bolje uspijevaju što ranije se posiju na otvorenom. Ipak, imat će bolji uspjeh rasta ako ih prije toga uzgojite na natkrivenom  mjestu gdje ih neće zahvatiti mraz ili proljetni snijeg, pa ih u travnju presadite na otvoreno. Iz presadnice uzgojen krastavac i tikvice brat ćete već u lipnju. Uspješniji ćete biti i u uzgoju celera kojem treba dugo da se formira do pune veličine. Posljednjih godina puno vrtlara se muči i sa uzgojem peršina na otvorenom – klijavost sjemena je sve manja, a biljke su sve zahtjevnije na svjetlost, toplinu i vlagu. I za garantiranu gredicu peršina u vrtu rješenje je tako postalo uzgoj iz presadnica.

U sljedećoj tabeli za neke tipične vrste povrća dajemo okvirno vrijeme sjetve, presađivanja na otvoreno i berbe:

Piše i snimila: Snježana Ivić Gerovac