U Hrvatskoj umire više dojenčadi nego u većini zemalja EU, a županija s najvećom smrtnošću je Ličko-senjska

Uz sam kraj godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je tužno izvješće o dojenačkim smrtima u Hrvatskoj za 2021. godinu. Praćenje dojenačkih smrti odnosno smrti beba do 1 godine starosti je jedan od osnovnih pokazatelja zdravstvenog stanja nacije. Dojenačka smrtnost ukazuje na efikasnost i mogućnostisustava zdravstvene zaštite, ali i na socijalno-gospodarske uvjete u kojima živi stanovništvo. U Hrvatskoj umire više dojenčadi nego u većini zemalja EU-27, a županija s najvećom smrtnošću je Ličko-senjska. Među umrlim bebama, najviše ih je umrlo u prvih 6 dana života nakon prijevremenog poroda, a najviše ih je rođeno s težinom ispod 1.500 grama. Zbog toga je potrebno osigurati intenzivnog neonatalno liječenje u ustanovama poroda, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu kao u većini zemalja EU-27 s niskom dojenačkom smrtnošću.

Sličneteme

Objavljujemo dijelove izvješća:

U Hrvatskoj je u 2021. godni umrlo 137 dojenčadi

U Hrvatskoj je u 2021. godini umrlo 137 dojenčadi ( u 2020. ih je umrlo 142), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,8 na 1000 živorođene djece ( u 2020. je umrlo 4,0 dojenčadi na 1000 živorođene djece).

Na nivou Europske unije dostupni su na Eurostatu (portalu Statističkog ureda Europske unije) podaci za 2020. godinu. U usporedbi s drugim članicama EU Hrvatska ima veću smrtnost dojenčadi od prosjeka: u 2020. godini prosjek EU zemalja je 3,3 smrti dojenčadi na 1000 živorođene djece, a u Hrvatskoj 4,0 smrti. Najniže stope dojenačke smrtnosti bile su u Estoniji (1,4/1000), Finskoj (1,8/1000), na Cipru (2.1/1000), u Sloveniji (2,2/1000), u Češkoj (2,3/1000), Portugalu, Švedskoj i Italiji (2,4/1000)…. Najviša je stopa dojenačke smrtnosti 2020. godine bila u Bugarskoj i Slovačkoj (5,1/1000).

Uzroci dojenačkih smrti u Hrvatskoj ne razlikuju se znatno od uzroka dojenačkih smrti u razvijenim zemljama, zaključuju autori izvještaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu izv. prof. dr. sc. Urelija Rodin, prim. dr. med, Ivan Cerovečki, dr. med i Daria Jezdić, mag. med. techn. Najčešća su određena patološka stanja vezana uz trudnoću ili porod te stanja iz perinatalnog radzoblja – 53,3 %) i kongenitalne malformacije (34,3%).

*Tablica vodećih uzroka dojenačkih smrti u Hrvatskoj 2021 / Izvor: HZJZ*

„Smrti zbog perinatalnih uzroka najčešće su povezane s kratkim trajanjem trudnoće i preranim porodom zbog patoloških stanja u trudnoći. Najveći broj dojenčadi umrle zbog perinatalnih uzroka umire neposredno po rođenju, tijekom prvog dana života, te bi osiguravanje intenzivnog neonatalnog liječenja u ustanovi poroda, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnjih ishoda, kao u većini zemalja EU-27 s niskom dojenačkom smrtnošću. U svrhu utvrđivanja dojenačkih smrti koje je bilo moguće izbjeći da su pravovremeno utvrđeni rizici i poduzete mjere liječenja potrebno je, osim ove analize vitalno-statističkih podataka o broju i osnovnim uzrocima dojenačkih smrti provesti i analizu potencijalnlih rizika za svako umrlo dojenče i učinkovitosti organizacije perinatalna skrbi, posebice u odnosu na mogućnosti liječenja novorođenčadi vrlo niske (ispod 1.500 grama) i izrazito niske porodne težine (1.000 grama) koja čine najveći udio u ukupnom broju novorođenačkih smrti (0-27 navršenih dana života) i dojenačkih smrti (0-364 navršenih dana života).

Od 137 umrle dojenčadi u 2021. godini 95 odnosno 69,3% umrlo je od tzv. vodećih uzroka smrti: posljedice prijevremenog poroda poput respiracijskog distresa i hijalomembranske bolesti, komplikacije posteljice, pupkovine ili ovojnica i kromosomopatije Edwards i Patau. Od ostalih pojedinačnih vodećih uroka se izdvajaju smrti od prirođenih srčanih grešaka, pneumonije, bakterijska sepsa i sindrom iznenadne dojenačke smrti od koje su u 2021. godni umrle 4 bebe.

Preventivne mjere socijalne zaštite i edukacije roditelja o njezi i prehrani dojenčadi i traženju liječničke pomoći čim se uoči da je dijete bolesno

Svi uzorci dojenačkih smrti trebali bi se pratiti i na županijskim razinama u svrhu poduzimanja preventivnih mjera na lokalnoj razini:

„Ako je u nekim županijama dojenačka smrtnost značajno viša od državnog prosjeka, pri čemu se u takvim županijama bilježi veći udio „izbježivih“ smrti, veća se pozornost treba pridavati i mjerama socijalne zaštite, komunalne higijene i zdravstsveno-odgojnim mjerama edukacije roditelja koji pripadaju manje obrazovanim i siromašnijim skupinama stanovništva (njega i prehrana dojenčadi, traženje liječničke pomoći čim se uoči da je dijete bolesno).

U 2021. godini najviše stopa dojenačke smrtnosti bila je u Ličko-senjskoj županiji (10,1/1000), a najniža dojenačka smrtnost je zabilježena u Istarskoj županiji (1,2/1000).

*Tablica stopa dojenačke smrtnosti 2012 do 2020 po županijama / Izvor: HZJZ*

Najveći broj dojenačkih smrti dogodi u prvih 6 dana života, rodilištima trebaju uvjeti za intenzivno neonatalno liječenje po porodu

Najveći broj dojenačkih smrti dogodi u prvih 6 dana života. 2021. godine u tom je razdoblju umrlo 72 djece ili 52,6% ukupno umre dojenčadi. Ove dojenačke smrti nastupile su najčešće kao posljedica nezrelosti i nespremnosti djetetovog organizma na život u vanjskom svijetu zbog preranog rođenja.

U prvom danu života umrlo je 24,8% ukupno umrle dojenčadi, 2020. godine 32,4%, a u 2019. godini 23,1% od ukupno umrle dojenčadi. Ovo ukazuje na važnost dostupnosti tercijarne razine neonatalnog liječenja u slučajevima prijevremenih poroda. Rana neonatalna smrtnost (od 0 do navršenih 6 dana starosti) u 2021. godini je u Hrvatskoj bila 2,0/1000 živorođenih beba, dok je u 2020. godini iznosila 2,5/1000 živorođenih. Prema dosljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2020. godinu najniža stopa neonatalne smrtnosti među zemljama EU.27 zabilježena je u Finskoj i u Sloveniji – 1,0 na 1000 živorođene djece.

Već dulji niz godina ukupna dojenačka smrtnost u Hrvatskoj je viša u odnosu na većinu gospodarski razvijenih članica EU-27, ali i nekih tranzicijskih zemalja koje su članice EU od 2004. godine.

„Smanjenju ukupne dojenačke smrtnosti najviše bi doprinjielo preživljavanje u prvi danima života. Kako ishodi preranih poroda ne bi bili nepovoljni što veći broj novorođenčadi vrlo niske porodne težine trebao bi se rađati u ustanovama koje imaju sve potrebne preduvjete za intenzivno neonatalno liječenje neposredno po porodu“, zaključuje se u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu.

Piše: Agatha Borošak

Izvor: HZJZ, link: https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/izvjesce-dojenacke-smrti-u-hrvatskoj-u-2021-godini/, pristupljeno 31. 12. 2022.