Umjetn gnojiva nisu zdrava niti za biljku niti za zemlju, a i skupa su, pa eto dva argumenta da u svome povrtnjaku što više koristite prirodna i posve besplatna tekuća gnojiva od koprive i gaveza. Najrasprostranjenija je uporaba zelenog gnojiva od koprive, koje je bogato dušikom, ali dodate li i lišće gaveza, kojega kao i koprive ima tijekom cijele sezone vegetacije u povrtnjaku, obogatit će ovu prihranu kalijem.
Način pripreme gnojiva, razrjeđivanje i priprema su jednaki, stoga u našem povrtnjaku u jednakim omjerima koristimo mješavinu gaveza i koprive. Možemo ga koristiti i pripravljati zajedno ili odvojeno.
Mlada kopriva u ožujku
U plastičnu posudu se na 1 kg nasjeckanih usitnjenih svježih listova nalije 10 litara vode. Ostavi se na sunčanom mjestu, pokrije samo mrežom kako bi bilo zraka za fermentaciju te se jednom dnevno otopina miješa. Praktično je nasjeckane biljke staviti u mrežastu vreću za krumpir koju ćemo onda svezanu potopiti u vodu i svakoga dana prevrtati. Na taj način dobit ćemo tekućinu prikladnu za zalijevanje rozetom kante za zalijevanje, a fermentiranom masom lišća možemo malčirati tlo oko biljaka ili ju dodajemo u kompost. Gavezovog lista dodaje se u istoj količini koliko ima koprivinog lista.
Tekuće je gnojivo spremno za uporabu nakon tri tjedna. Razrjeđuje se vodom u omjeru 1 : 10, a biljke se zalijevaju jednom tjedno. Ako ga koristimo za gnojidbu gredice prije sjetve, primjenjuje se nerazrijeđeno. Čuva se na hladnom mjestu kako bi se izbjeglo ponavljanje fermentacije, pa se može koristiti tijekom cijele godine.
Što gnojiti, a što ne
Zeleno gnojivo od koprive i gaveza potiče razvoj kloforila i proces fotosinteze. Izvrsno je za prihranu raznih biljnih vrsta, ali posebno onih plodovitih.
Jedine kulture koje ne podnose dušično gnojivo od koprive su grah, grašak, luk i češnjak te rajčica.
Redovno gnojenje u povrtnjaku zahtjevaju: tikvice, bundeve, patlidžan, paprika, kupus, kelj, brokula, karfiol, prokulica.
Piše: Agatha Borošak
Fotografije: Snježana Ivić Gerovac