Zdravi mikrobiom ublažava simptome korone, a disbalans mikrobioma dovodi do produženog Covida

Obilje kombinacija mikroorganizama živi u našim crijevima, uključujući bakterije, gljivice i viruse. Kolektivno o njima govorimo kao o mikrobiomu. Uprkos njihovoj veličini, ovi mikrobi imaju značajne učinke na naše zdravlje i dobrobit. U stvari, o mikrobiomu se često govori kao o „drugom mozgu“ jer ima opsežne odnose s drugim organima i sustavima tijela. Jedna od značajnih uloga mikrobioma u našim crijevima je da podupire funkcije imuniteta. Pomažu kontroli lokalne i sistemske upale, proces kojim nas imunološki sustav štiti od štetnih patogena.

Sličneteme

Stoga nije veliko iznenađenje da su istraživači pokazali da stanje mikroba u crijevima može utjecati na ozbiljnost infekcije koronom. U isto vrijeme, dokazi počinju sugerirati da bi Covid infekcija mogla utjecati na balans bakterija u crijevima, što može doprinijeti razumijevanju toga zašto neki ljudi imaju produljene simptome i nakon što su preboljeli koronu.

Mikrobi u našim crijevima daju osnovne signale našim imunosnim odgovorima u tijelu, uključujući i pluća. „Zdravi“ mikrobiom u crijevima sastoji se od širokog raspona različitih bakterija koji nije identičan kod različitih osoba. Istraživanja su već pokazala da zdravi mikrobiom u crijevima može pospješiti imunosni odgovor na respiratorne infekcije reguliranjem imunosnih stanica i poruka.

S druge strane, ima dokaza da siromašniji sastav bakterija u crijevima može biti povezan sa infekcijom gripom u plućima, a u pokusima dovodi do sporijeg odstranjivanja bakterija iz pluća miša.

S Covidom se događa slično, da stanje mikrobioma u crijevima može utjecati na tijek bolesti. Istraživanja su pokazala povezanost između profila mikrobioma i nivoa upalnih markera kod pacijenata s Covidom, gdje pacijenti sa siromašnijom kombinacijom crijevnim bakterija pokazuju znakove prevelike upale. To sugerira da mikrobiom utječe na ozbiljnost infekcije Covidom preko učinaka imunosnog odgovora

Rušenje ravnoteže mikrobioma

Kao što izgleda da kompozicija naših crijevnih bakterija utječe na to kako se nosimo s Covidom, mogao bi biti istinit i suprotni učinak – da Covid infekcija utječe na stanje naših crijevnih bakterija. Čini se da Covid može poremetiti ravnotežu „dobrih“ i „loših“ crijevnih mikroorganizama u crijevima oboljelog.

Istraživanja su pokazala da je značajna razlika u crijevnom mikrobiomu između Covid pacijenata i zdravih ljudi. Kod Covid pacijenata vidimo smanjenje različitih vrsta bakteraija – dakle, manji je raspon vrsta različitih bakterija, i prisutne su druge vrste bakterija.

Značajno je da su znanstvenici opazili smanjenje u grupi „dobrih“ bakterija koje utječu na imunosni sustav, tako što da pomažu prevenirati invaziju patogenih. To može povećati naš rizik od drugih infekcija nakon Covida. Ujedno, čini se da dolazi i do povećanja varijeteta patogenih bakterija, za koje se zna da uzrokuju infekciju.

Ta „neravnoteža“ se naziva disbioza, a pokazalo se da su te promjene prisutne kod pacijenata i 30 dana nakon infekcije Covidom.

Nedavne studije sugeriraju da je disbioza u crijevima povezana s prijelazom crijevnih bakterija u krvotok tijekom infekcije Covidom. Kod pokusnih miševa, Covid uzrokuje promjene u propusnosti crijevne barijere, znači da se tvari teoretski mogu lakše kretati kroz crijevnu stijenku.

U 20% Covid pacijenata u toj istoj studiji, određene bakterije iz crijeva su migrirale u krovotok. Ta grupa pacijenata ima veći rizik razvijanja sekundarne infekcije u krvi.

Istraživanja također pokazuju da disbalans (disbioza) mikrobioma koji slijedi nakon Covida može doprinijeti i produljenom Covidu. Disbioza u crijevima češća je kod pacijenata koji imaju simptome dugotrajnog Covida. Čini se da disbioza dovodi tijelo u povišeno i konstantno stanje upale – nešto što je povezano s simptomima kroničnog Covida.

Jačanje imuniteta

Znajući o utjecaju mikrobioma na Covid, kako možemo pomoći svom imunosnom sustavu da se zaštiti od Covida i drugih infekcija?

Određeni nutrijenti, uključjući vitamine A, C, D i E kao i željezo, cink i omega-3 masne kiseline, sve imaju pozitivni učinak na imunosni odgovor protiv virusne infekcije.

Mediteranska dijeta, koja je bogata vitaminima, mineralima i prehrambenim vlaknima, ima antiupalni učinak. Vrsta bakterije poznata kao Faecalibacterium prausnithii je ključ za imunosnu regulaciju. Često je slabo prisutna u zapadnjačkom načinu prehrane, ali zato obilata u mediteranskoj prehrani.

Trebalo bi izbjegavati prerađene žitarice, šećere i životinjske masnoće, što sve potiče upalu u tijelu.

Uzimanje probiotika, dodatne vrste živih bakterija, također može imati benefite. Za kombinaciju vrsta bakterija Lactiplantibacillus plantarum i Pediococcus acidilactici je dokazano da smanjuje broj virusa koji se nađu u nosnom prolazu i u plućima, kao što smanjuju i simptome kod Covid pacijenata. Ta kombinacija bakterija također značajno smanjuje i proizvodnju Covid-specifičnih antitijela, što sugerira da probiotici utječu direktno na imunosustav, više nego što sama promjena sastava mikrobioma u crijevima.

Naposlijetku, umjerena vježba može također pomoći imunosnom sustavu da se bori protiv Covida.

Autori: Samuel J. White, Nottingham Trent University i Philippe B. Wilson, Nottingham Trent University
Izvor: https://theconversation.com/covid-and-your-gut-how-a-healthy-microbiome-can-reduce-the-severity-of-infection-and-vice-versa-195132
Prijevod s engleskog: Snježana Ivić Gerovac