Nema proizvoda u košarici.
ČEŠNJAK: Uzgojite ga sami u vrtu ili na balkonu
Češnjak (lat. Allium sativum, eng. garlic) slovi kao panacea – lijek za sve bolesti, a popularan je i kao ukusan dodatak kuhanim jelima i salatama. Najveći je proizvođač češnjaka na svijetu Kina, a u Europi Španjolska. Iz tih zemalja je i češnjak koji je preplavio naše dućane i tržnice. Kako je njegova vrijednost daleko manja od domaćeg češnjaka, pa je upitna i zdravstvena dobrobit, posljednjih godinu-dvije gredice s češnjakom postale su sve češće i u malim obiteljskim vrtovima, a moguće ga je uzgajati i u loncima na balkonima.
Izbor vrste za sadnju: proljetni ili jesenski
Češnjak se razmnožava češnjevima. Možete koristiti sjemenske glavice češnjaka, koje se kupuju u kao sadni materijal, ili jednostavno upotrijebiti za sadnju glavice češnjaka koje ste dobili ili kupili, ili su ostale od prošlogodišnje berbe. Kupovni sjemenski češnjak dodatno je zaštićen od crva i virusa koji napadaju češnjak. Kod sadnje, češnjak razdvojite na češnjeve, koje stavljate u zemlju – dolje ide deblji dio, gore ide vrh česna iz kojeg može već izbijati i zelena klica.
Razlikujemo dvije glavne vrste češnjaka: proljetni i jesenski, primjerice “ptujski proljetni ” i “ptujski jesenski” je čest u našim sjemenarnama.
Kad se sadi, kad dospijeva
Jesenski je češnjak namjenjen jesenskoj sadnji (sredina listopada/ studeni), a proljetni i jesenskoj i proljetnoj sadnji (najbolje u ožujku). Jesenski češnjak dospjeva koncem lipnja. Ima krupnije češnjeve i troši se odmah, jer nije pogodan za dugo čuvanje. Proljetni dospjeva nekoliko tjedana nakon jesenskog, ima sitnije češnjeve, a primjereno uskladišten na mračnom, hladnom i suhom mjestu se može čuvati i godinu dana.
Priprema gredice za sadnju
Obavezno primjenite plodored. Na istoj se gredici češnjak može uzgajati tek nakon 4-5 godina. Ne sadite ga niti na mjestu gdje je prethodne godine bio crveni luk.
Najbolje ga je saditi iza kultura koje su obilato gnojene organskim gnojivom, a iza sebe ostavljaju razrahljeno i nezakorovljeno tlo, poput krastavca, rajčica i paprika. Kad njih najesen oberete i uklonite stabiljke, odmah pripremite gredice za jesensku sadnju češnjaka.
Češnjaku odgovara osunčan i otvoren položaj, rahlo i ocjedito tlo. Posebno mu pogoduju aluvijalna tla u dolinama rijeka i ocjediti kraški tereni na prisojnim položajima.
Ako imate tvrdo i zbijeno tlo na vrtu, dobro izradite zemlju prije sadnje i pripremite brazde u koje ćete saditi češnjak, a možete i poboljšati ocjeditost tla dodajući gornjem sloju pijesak ili kamenčiće. Zbog prozračnosti i ocjeditosti zemlje oko glavica, važno ga je redovno okopavati i uklanjati korov.
Dobri i loši susjedi češnjaku
Češnjak u vrtu sprječava biljne bolesti, tjera uši, miševe i puževe, pa ga je dobro saditi raštrkanog po cijelom vrtu. Kao susjedi mu ne odgovaraju grah niti grašak, a dobro će rasti uz zelenu salatu, ciklu, blitvu i jagode.
Preporuča ga se saditi ispod jagoda, malina i stabala voćaka, uz rajčicu, ciklu, mrkvu, krastavce, a u cvjetnjaku oko ruža, tulipana i ljiljana koje će štititi od napada biljnih ušiju.
Koristan je i kad ga se dodaje u pripravke ekoloških tekućih gnojiva.
Priprema tegle za sadnju češnjaka
Posadite češnjak u teglu/sanduk/vreću sa zemljom duboku najmanje 15 cm koju ćete držati na otvorenom ili u hladnom klijalištu. Važno je osigurati dobru drenažu, pa se preporuča da teglu napunite kompostom na bazi ilovače s dodanim pijeskom. Češnjak u tegli redovno zalijevajte i držite na sunčanom mjestu u dvorištu ili na balkonu. Razmak između češnjaka je 15 cm.
Prihrana, održavanje i štetnici češnjaka
Ako češnjak ne dolazi na mjesto pretkulture koja je dobro gnojena organskim gnojivom, tjedan dana prije sadnje zemlji dodajte kompleksno gnojivo. Tijekom vegetacije redovno zalijevajte, okopavajte i pljevite, pa ćete dobiti krupnije glavice češnjaka.
Štetnici koji napadaju češnjak su češnjakova muha, a problem u uzgoju su i plamenjača i nematode. Prevencija za sva tri je plodored, a kurativa uklanjanje bolesnih biljaka sa gredice te tretiranje uobičajenim sredstvima.
Sadnja i presađivanje
Jesenju je sadnju dobro obaviti što kasnije (studeni), a proljetnu što ranije (ožujak). Češnjaku godi hladan period mirovanja s temperaturama ispod 10 stupnjeva.
Prije sadnje sjemene glavice ostavite na tri do četiri dana u papirnatoj vrećici u hladnjaku. To će pobuditi klijavost, pospješiti razvoj listova, produžiti vegetaciju i na koncu dovesti do većih glavica. Češnjeve odvajajte pred samu sadnju. Vanjski češnjevi su plodniji od unutarnjih.
Osnovno je pravilo da se sade češnjevi na dubini dvostrukoj od veličine češnja, tako da baza češnja bude na dubini maksimalno 4-5 cm. Ako imate gredicu na plodnom i pjeskovitom tlu, tada možete posaditi i dublje, do 10 cm, što će povećati urod. Najlakša je tehnika sadnje da motikom oblikujete kanaliće međusobno udaljene 30 cm, u njih položite češnjeve na međusobni razmak 10-15 cm i to okomito, s vrhom prema gore, pa ih zastrete zemljom. Nemojte silom “uguravati” češanj u tvrdo tlo, neće formirati dobar korijen i glavice.
Češnjak će bez problema prezimiti, bez obzira na hladnoće. Dapače, najbolji urod upravo imamo kad proljetnu sortu češnjaka sadimo najesen. Ako je zima blaga, već u veljači će se gredica češnjaka zelenjeti.
Također se može saditi u negrijanom plasteniku, pa će ranije dospjeti.
Treća varijanta je da se zimi posadi u lonce u hladnom klijalištu, a na proljeće presadi na otvorene gredice.
Berba, skladištenje, čuvanje u octu i ulju
Češnjak možemo brati kao mladi češnjak i tada koristimo cijelu stabiljku s listovima.
Za glavice ga beremo za suhog i sunčanog vremena, kad ¾ lisne mase požuti, pa stabiljka polegne prema zemlji. Vadi se potkopavajući vilama ili lopatom ispod korijena. Otresite zemlju, pa potom cijele stabiljke sa glavicom ostavite na prozračnom mjestu da se suše.
Kad se cijeli nadzemni dio biljke posve osuši, skinite glavice i pospremite ih u prozračne kutije i ostavite na tamnom, hladnom i suhom mjestu (optimalna temperatura čuvanja je 1 stupanj Celzijus).
Tradicionalni je način čuvanja češnjaka tako da se nadzemni dio stabiljke uplete u pletenice, koje se objese u suhom i mračnom podrumu ili smočnici.
Važno je češnjak izvaditi na vrijeme. Ako ostane predugo na gredici, može se zaraziti gljivicama iz zemlje, pa će glavice truliti ili se zapljesniviti.
Ako je godina iznimno kišna, kao što je bila 2014., odmah po berbi odvojite oštećene ili natrule glavice. Tada ogulite češnjeve, orežite bolesne dijelove, pa zdrave komadiće sačuvajte za zimu u staklenki prelivene uljem ili octom (prelijte ih vrelim i neprorijeđenim alkoholnim octom). Dobro zatvorene staklenke češnjaka u octu najbolje je čuvati u hladnjaku. Prema potrebi vadite češnjeve iz ulja i octa, pa koristite kao dodatak jelima i salati. Možete iskoristiti i ulje i ocat koji su poprimili aromu češnjaka.
Piše i snimila: Snježana Ivić Gerovac
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
