KAVA ZA ZDRAVLJE: jača pamćenje i shvaćanje, smanjuje rizik od srčanog udara

Moderan način života, brojne obiteljske i poslovne obaveze, svakodnevno nas tjeraju da posegnemo za šalicom kave kako bi lakše izdržali dan. Dugo je vremena kava bila na crnoj listi napitaka koji loše djeluju na zdravlje, ali posljednjih petnaestak godina, posebice nakon prvog biofarmakološkog simpozija u Veneciji, svjetska istraživanja, govore suprotno:

Sličneteme

Kava poboljšava obrađivanje informacija, opseg slušanja i primanja poticajnih poruka.
Kofein kod ljudi stvara bolje raspoloženje i jača sposobnost razmatranja sadržaja poruke.
Kofein jača memoriju tako što pozitivno utječe na moždane receptore.
Kava poboljšava sportske performanse.
Kava blažava bol nakon intenzivnijeg treninga jer kofein blokira adenozin, supstanca koja se luči u organizmu u sklopu upalnog procesa.
Kava sadrži fenolske spojeve, poznate kao antioksidante koji mogu reducirati stres.
Klorogena kiselina kao sastojak kave može smanjiti rizik od srčanog udara.

Brojne studije pokazale su da unos kofeina ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ne povećava razinu kolesterola u krvi niti uzrokuje nepravilan srčani ritam. Mali privremeni porast tlaka nakon konzumacije kofeina uočen je kod osoba koje su osjetljive na kofein.
I kava koja sadrži kofein i kava bez kofeina pomaže tijelu da bolje iskoristi inzulin.
Premda je kava diuretik, normalan unos kofeina ne narušava ravnotežu kalcija niti gustoću koštane mase, te ne povećava rizik od razvoja osteoporoze.
Kava može ublažiti negativan utjecaj alkohola na jetru.
Umjereni unos kofeina siguran je za trudnice i njihovu nerođenu djecu
Hrana i napitci koji sadrže kofein kada se uzimaju u umjerenim količinama nemaju utjecaja na pojavu hiperaktivnosti kod djece te ne utječu na poremećaj pažnje kod djece
Iako se često ističe mogući razvoj ovisnosti vezan uz konzumaciju kave, novija istraživanja upućuju da kofein nema utjecaj na nucleus accumbens, dio mozga koji ima ulogu u razvoju ovisnosti (i najmanje doze kokaina, amfetamina, nikotina i morfija, aktiviraju taj dio mozga)

Ove studije odnose se na umjereno konzumiranje kave i kofeina u maksimalnim količinama jedne do dvije šalice na dan s izbjegavanjem kasnih popodnevnih i noćnih konzumacija.

Naravno da treba svaka osoba za sebe pratiti utjecaj kave na svoj organizam, jer je svatko od nas jedinstvene genetske strukture i s tim imamo različitu “kemiju”.

Stoga, drage kavopije, uživajte u svom napitku, ali ne pretjerujte, pogotovo ako imate zdravstvene probleme poput gastritisa, čira na želucu ili dvanaesniku, povišeni krvni tlak ili probleme sa srcem.

Piše: Silvana Mišković, dr. med.

Izvor: www.poliklinika-analiza.hr