KOMPLIKACIJE U TRUDNOĆI: Koji su rizici kod majke, a koji kod djeteta

Vjerojatnost začeća u jednom ciklusu iznosi oko 33% ako je spolni odnos svaki drugi dan, i oko 15% ako je spolni odnos jednom tjedno.

Sličneteme

Začeće se događa samo za vrijeme ovulacije, a u prosjeku je u jednom ciklusu tek šest plodnih dana. Jajna stanica može biti oplođena svega 6-10 sati nakon ovulacije, iako spermiji mogu ostati i do tri dana u spolnim organima žene i oploditi jajašce. Ukoliko se promatra sudbina 100 jajnih stanica u idealnim uvjetima (potpuno zdravi muškarac i potpuno zdrava žena), rezultat oplodnje će biti takav da se 15% jajnih stanica uopće neće oploditi, a 15% jajnih stanica se nakon oplodnje neće implantirati u sluznicu maternice. Od 70 implantiranih jajnih stanica (zametaka/embrija) u 40% slučajeva doći će do biokemijskog ili kliničkog spontanog pobačaja, tako da je za očekivati rođenje svega 30 djece.

Otuda i sasvim razumljiva statistika: plodna, seksualno aktivna žena koja ne koristi kontracepciju tijekom reprodukcijskog razdoblja imala bi prosječno četrnaest poroda i trideset jedan pobačaj. Na ovaj način, ako trudnoću promatramo od ovog prvog kontakta jajne stanice sa spermatozoidom, niti u kojem slučaju ne možemo prihvatiti tvrdnju kako većina trudnoća protječe uredno.

Cilj svih mnogobrojnih metoda antenatalne skrbi u trudnoći je rođenje zdravog djeteta, bez oštećenja koja bi ometala njegov razvitak ili ugrožavala njegov život. Drugim riječima, cilj ovih metoda je rano prepoznavanje svih rizičnih čimbenika odnosno rizične trudnoće, kako bi se izbjegle komplikacije u trudnoći i njihove posljedice.

Rizični čimbenici koji mogu izazvati komplikacije u trudnoći mogu postojati prije nastupanja trudnoće ili se pojaviti tijekom same trudnoće kako od strane majke, tako i od strane ploda.

Anamnestički rizici u obitelji i prethodna oboljenja majke

Rizični čimbenici koji mogu izazvati komplikacije tijekom trudnoće, a koji postoje prije nastupanja trudnoće obuhvaćaju anamnestičke rizike u obitelji i prethodna oboljenja majke. Ovdje se ubrajaju hipertenzija, oboljenja bubrega i mokraćnih putova, dijabetes melitus, bolesti srca, bolesti pluća, krvne bolesti, gastrointestinalne bolesti, oštećenja jetara, neurološko-psihijatrijska oboljenja, bolesti štitnjače, operacije trbuha, deformacije koštanog i osobito zdjeličnog područja i genetsko opterećenje.

Značajnu ulogu igraju prethodne ginekološke bolesti i operacije (operacija mioma, operacije anomalija maternice, prethodna konizacija), kao i prethodno liječenje neplodnosti. Nezaobilazne su opće karakteristike trudnice kao što su pothranjenost ili pretilost, uska zdjelica i nizak rast (< 155 cm), loša socijalna situacija, samohrane majke, kao i zloporaba alkohola, lijekova ili droga.

Komplikacije u ranijim trudnoćama majke

Posebno značenje imaju komplikacije u ranijim trudnoćama i porođajima kao što su spontani i habitualni pobačaj, prijevremeni porođaj, prekomjerno velika ili prekomjerno mala beba u ranijim trudnoćama, komplikacije od strane posteljice, urođene anomalije, traumatska oštećenja kod porođaja, produljeni porođaj, smrt bebe kod poroda, preeklampsija i carski rez u ranijoj trudnoći.

Posebno mjesto u antenatalnoj skrbi zauzima praćenje i rano otkriće eventualnih rizičnih čimbenika tijekom aktualne trudnoće.

Ovdje ubrajamo rizične čimbenike od strane majke kao:

izrazito mlade trudnice (mlađe od 17 godina) i trudnice starije od 35 godina,

problemi s prijevremenim sazrijevanjem vrata maternice (insuficijencija-cerclage),
infekcije tijekom trudnoće, opća oboljenja za vrijeme trudnoće,
bolesti specifične za trudnoću (preeklampsija),
hipotonija u trećem trimestru trudnoće,
nedovoljna prenatalna skrb.

Moguće komplikacije od strane fetusa su: