KRASTAVCI: Kako ih uzgojiti, recepti za pripremu sokova, salata i variva

Na našim prostorima krastavac se prije svega smatra ljetnom salatom i kiselom zimnicom, dok ga sjeverna Europa i SAD već svrstavaju u kategoriju najzdravije hrane koju bismo trebali jesti svakog dana. Istraživanjima je utvrđeno da fitonutrijent kukurbitacin, koji krastavcu daje specifičnu gorčinu, blokira signale potrebne stanicama raka za širenje i preživljavanje. Podrijetlo krastavca (lat. Cucumis sativus, engl. cucumber) nije sa sigurnošću utvrđeno, međutim, pretpostavlja se da mu je pradomovina jugozapadna Azija. U Europi se spominje još u antičko doba, pa je zabilježeno kako je veliki ljubitelj krastavaca bio i rimski car Tiberije.

Sličneteme

KRAFNE: Slasne, prozračne i prhke pokladnice

21. siječnja 2024.

GUDOVAC 2023: Miss krava, Mister boškarina i „konjeki“ u mehaničkom „Jurassic parku“ golemih strojeva

19. rujna 2023.

FLORAART 2023: Vertikalni vrtovi, vrtne trajnice, balkonsko i sobno cvijeće, terariji… (FOTOGALERIJA)

20. svibnja 2023.

UZGOJ: Osjetljivost na temperaturu, vlagu, podložan bolestima

Krastavac nije zahvalna biljka koja se lako uzgaja jer je veoma osjetljiv na temperaturu i vlažnost zraka i tla. Voli veliku vlažnost zraka (čak višu od 90 %), obilno zalijevanje i visoke temperature za klijanje, rast i razvoj. Pogoduju mu temperature između 20 i 30 stupnjeva Celzijusa. Padne li temperatura na 1 stupanj Celzijus, ugiba.

Za sjetvu odaberite sunčano i od vjetra zaštićeno mjesto u povrtnjaku. Vjetar ometa oprašivanje cvijetova posebno kod krastavaca, jer da bi se jedan cvijet oprašio potrebno je čak i do 30 posjeta kukaca. (To se naravno odnosi na vrste krastavaca kojima je za stvaranje ploda potrebno oprašivanje cvjetova.) Tlo na kojem ćete uzgajati krastavce treba biti lagano i propusno, ali bogato hranjivima, odnosno humusom. Pognojite sa 5 kg stajskog gnoja na 10 četvornih metara gredice. U dobro pripremljeno tlo stavite 4-5 sjemenki u plitke jamice udaljene jedna od druge 40 do 50 cm. Ako iz jamice nikne više biljaka, ostavite dvije najbuljnije tako da one koje su višak ne čupate nego oprezno odrežete pri korjenovom vratu, jer se može dogoditi da iščupate odnosno oštetite sve biljke.

Krastavce redovite zalijevajte odstajalom vodom, kako u početnim fazama tako i kasnije pri formiranju i rastu plodova. Ako ste nemarni prema ovoj biljci i ne dajte joj potrebne količine vode, uzvratit će vam neukusnim, gorkim plodom. Gorčinu ploda krastavca mogu izazvati još i temperaturni i mehanički šokovi.

Za razliku od ostalog povrća koje raste u visinu, krastavac ima vriježe kojima može puzati i po tlu. Ipak se preporuča da uz gredicu s krastavcima postavite potpornje, primjerice kolce sa razapetom mrežom po kojoj će se penjati. Ubiranje plodova je tako lakše, zreli krastavci ne trunu na blatnom tlu, teže su dostupni puževima. Mogu se uzgajati i na gredici pokrivenoj folijom, poput jagoda.

Kako je jako osjetljiv na plamenjaču listova, zahvalan je za uzgoj u plasteniku. Kao i kod paradajza, požutjele listove treba redovno otklanjati, a preventivno se listovi štite primjerice otopinom mlijeka u vodi u omjeru 1:10.

Krastavac je veoma pogodan i za uzgoj u loncima, jer ima plitko korijenje. Lonac za cvijeće ili neku veliku drvenu bačvu ili posudu napunite humusnom zemljom, pa postavite uz razapetu mrežu ili drvene ljestvice uz koje se može penjati.

Preporuča se uz krastavce zasijati kopar, ili neko drugo aromatično bilje, poput bosiljka.

Berba 5 do 6 tjedana nakon sjetve

Po načinu uporabe dijelimo ih na salatne i one za kiseljenje. Razlike se uočavaju i na samoj biljci – salatni imaju nešto veće listove od onih za kiseljenje. Od sjetve do ubiranja prvih plodova proći će najmanje 5 do 6 tjedana, a beremo ih dok su mladi i zeleni, odnosno kad se osuši cvijet na vrhu plodova, svakih nekoliko dana.

Krastavac je posve zreo kad počne žutjeti na vrhovima. Ujedno ti vrhovi su najgorči dijelovi krastavca, pa ih, ako nam ta gorčina smeta, odstranjujemo i ne dodajemo u salatu.

Što redovitije pobiremo zrele krastavce, to više se biljka potiče na rast novih plodova. Ubrani krastavci mogu stajati u hladnjaku i nekoliko dana, ali su najzdravljiji ako se odmah konzumiraju i to svježi, kao salata ili sok.

Hranjive su i kora i koštice

Osim kukurbitacina plod krastavca sadrži i lignane i flavonoide, sadrži antioksidanse vitamin C, beta karoten i mangan. Najvredniji dijelovi krastavca su kora, bogata vitaminom C,  i koštice koje se obično izbjegavaju i odstrane prije upotrebe.

Sok od krastavaca – za mršavljenje i ljepotu kože

Radite li sok od krastavca, koji općenito djeluje antioksidativno i antiupalno, svakako upotrijebite cijeli krastavac, uz uvijet je uzgojen i tretiran ekološki. Krastavci koje nalazimo na tržištu obično su od oštećenja prilikom transporta i pakiranja zaštićeni premazom voska, pa je dodatno pitanja ima li toksičnih tvari u vosku, i nije preporučljivo koristiti koru. Zbog toga je veoma vrijedno imati krastavce u vlastitom povrtnjaku ili na balkonu.

Kako krastavac pospješuje izlučivanje tekućine iz organizma i čistač je toksina, pije se kao sredstvo za mršavljenje, a i najvažnji je sastojak popularne Sassy vode za mršavljenje.

Kad je sezona krastavaca i ako ste na dijeti, popijte po čašu soka od krastavaca sat vremena prije doručka, ručka i večere, a tekućinu koja vam ostane razmažite po koži lica i tijela ili njome namočite vatu i stavite je desetak minuta na oči kako biste ih osvježili. Ako ne možete podnijeti bljutav okus soka, dodajte u sokovnik još jabuku, mrkvu ili malo limuna. Sok od krastavca se pije isključivo svježe pripremljen.

Čaj od sjemenki krastavaca

Za izlučivanje tekućine iz organizma i poticanje izlučivanja mokraće i rada bubrega koristi se čaj od sjemenki krastavaca. Sjemenke ćete dobiti tako da odredite dvije stabiljke krastavca s kojih nećete brati krastavce, nego njihove plodove ostavite da požute i posve omekšaju. Te krastavce uberiee, raspolovite nožem, pa žlicom izdubite koštice, operite ih od sluzi, osušite papirom pa ih i rasprostrite na suhoj papirnoj podlozi i ostavite na sjenovitom i prozračnom mjestu da se suše. Posve suhe sjemenke spremite u staklenku, dobro je zatvorite ih i sklonite na tamno i hladno mjesto do uporabe. Čaj radite tako da kuhate desetak minuta žličicu sjemenki na 2 dl vode.

Salata od krastavaca

Krastavce naribajte na što tanje kolutove – zajedno sa korom i sjemenkama. Posolite i ostavite u zdjeli da puste tekućinu. Nakon pola sata rukama istisnite ih njih tekućinu i stavite ih u zdjelu za salatu. Od začina im dodajte još svježe nasjeckani list peršina ili origana, papar i češnjak pa prelijte ili kiselim vrhnjem odnosno jogurtom ili maslinovim uljem pomiješanim s limunovim sokom.

Grčka salata

Sastojci:

• 1 veći krastavac,
• 2 veća paradajza,
• 1 veća papriku,
• 1 glavica crvenog luka,
• 15 dag grčkih crnih maslina,
• 15 dag grčkog feta sira,
• origano,
• maslinovo ulje

Priprema:

Narežite povrće na krupnije komadiće. Posolite i dodajte origano, po pomiješajte. Po vrhu salate pospite 15 dag crnih maslina, dodajte cijeli komad ili na kockice narezan feta sir i prelijte maslinovim uljem.

Preporuka uz ovaj recept je nabaviti grčke crne masline, grčki feta sir, grčko maslinovo ulje i grčki origano. Okus je puniji i zaista sasvim drugačiji od grčke salate bez grčkih sastojaka.

Varivo od krastavaca (za 4 osobe)

Sastojci:

• 4 krastavca
• 4 krumpira
• 4 češnja češnjaka
• 2 žlice brašna za zapršku
• prstohvat kopra (suhog ili svježeg)
• 2 žlice maslinovog ulja
• 1 žličica maslaca
• 3 dl kiselog vrhnja
• sol i papar po želji

Priprema:

Krastavce ogulite i narežite na tanke ploške. Ako vam smetaju koštice krastavca, razrežite ih po duljini, izvadite koštice pa na ploške narežite čvrsti bijeli dio krastavaca. Ploške posolite i ostavite u zdjeli da puste tekućinu. Krumpire očistite i narežite na kockice. Češnjak sitno nasjeckajte. Kad su krastavci pustili tekućinu, još ih dobro stisnite rukama da se posve ocijede.

Na dno širokog lonca ulijte ulje i dok je još hladno dodajte češnjak, pa zagrijavajte na laganoj vatri. Kad češnjak počne žutjeti dodajte brašno, promiješajte i ostavite da se malo poprži, dodajte krastavce, krumpir i kopar, pa podlijte sa litrom vode. Stavite da se kuha sljedećih pola sata, uz stalno miješanje. Kad je krumpir gotov, umiješajte kiselo vrhnje i prokuhajte još minutu. Dodajte još soli i papra prema ukusu, a na kraju dodajte i žličicu maslaca da se otopi u varivu.

Tzatziki

Sastojci:

• 2 krastavca
• 1 ocijeđeni limun
• 2 česna češnjaka
• 1 žlica maslinovog ulja
• prstohvat sjeckanog svježeg kopra
• sol i papar

Priprema:

Tzatziki je klasični grčki umak od krastavaca, koji se poslužuje dobro rashlađen. Odličan je uz meso na žaru. Priprema je jednostavna. Krastavce ogulite i razrežite po duljini, izvadite im koštice, a čvrstu unutrašnjost krastavaca naribajte (kao jabuke za štrudlu). Posolite ih i ostavite da odstoje pola sata do sat vremena. Nakon toga jako stisnite krastavce, tako da ispuste što više tekućine. Ovo je jako važno, jer ako krastavci poslije otpuste vodu, tzatziki će postati vodenast i prerijedak.

Dobro ocijeđene krastavce stavite u zdjelu, dodajte sitno sjeckani češnjak, sok limuna i kiselo vrhnje ili grčki jogurt, promiješajte, rashladite i poslužite.

Piše i snimila: Snježana Ivić Gerovac