Većina ljudi ima sliku savršenog roditelja – osobe koja je uvijek blizu kad djeca trebaju pomoć u pisanju zadaće, kad ih treba staviti u krevet i dobro “ušuškati” navečer, koja se nikada ne razljuti na njih, ne viče i nikad ne propušta dječje priredbe i roditeljske sastanke. Naravno, ovakvi roditelji ne postoje.
Cijena savršenstva je previsoka
Ako su i približno takvi, to ponekad ima preveliku cijenu za njih i za njihove obitelji. Majke i očevi koji teže savršenstvu, upravo suprotno, čine svojoj djeci više štete nego koristi. Naime, roditelji koji ne mogu tolerirati svoju nesavršenost često ne mogu ni dječju. Kao rezultat toga djeca će se osjećati kao da njihovi roditelji nisu zadovoljni s njima.
Neki roditelji ne toleriraju nedostatke jer miješaju svoj i dječji identitet – oni misle “Ako je naše dijete uspješno, i mi smo uspješni”. Često zbog nekog neuspjeha djece, oni misle da su loši roditelji i brinu o tome “što će drugi ljudi reći”. Poruka da djeca trebaju biti savršena može dovesti do ozbiljnih posljedica, kao što su: narušavanje samopoštovanja, duboki osjećaj neuspjeha ili zadržavanja ljutnje. Kad govorimo o perfekcionistima, pri tom ne mislimo na ljude koji drže do visokih standarda – visoki standardi mogu pomoći roditeljima da omoguće svojoj djeci dobar život. Ovdje prije svega mislimo na one ljude koji očekuju savršenost od sebe ili drugih i kad to ne postignu nemilosrdno su prestrogi prema sebi. Za perfekcioniste nema sredine: ili moraju postići savršenstvo ili se smatraju apsolutnim gubitnicima. Zbog toga zapravo ne doživljavaju mnogo zadovoljstva ili sreće u životu.
Našu kulturu uvelike prožima mit da moramo biti savršeni ili ćemo iznevjeriti našu djecu. Naravno, postoje i neke očite prednosti pri pokušaju da se bude najbolji. To često znači da se roditelji posebno trude kako bi dobro obavili posao i čini se da sve odlično funkcionira. Kada je u kući perfekcionist, svi poslovi se obavljaju glatko. Ručak se skuha, domaća zadaća napiše, dresovi operu prije utakmice. Međutim, ovo može dovesti do osjećaja da je svakodnevni život tek lista sveg onog što se treba ili mora napraviti, što brzo umara, a ovi roditelji uz to često misle kako “uvijek možemo biti još bolji”.
Posljedice po djecu: kad droga postane “najlakši” put do sreće
Poslovni ljudi su naviknuti imati osjećaj kontrole u svom poslu. Kad shvate kako malo kontrole imaju nad svojom djecom, mogu se osjećati prilično frustrirano i bespomoćno. Sjetite se situacija kad ste bili besprijekorno obučeni i spremni za odlazak na posao, a dijete je povratilo po vama. Ili ako morate otrčati u trgovinu po mlijeko, a vaše dijete odabire baš to vrijeme za svoj ispad bijesa. To je dovoljno da se roditelj perfekcionist snažno uzruja.
Očevi često teže perfekciji na puno drugačiji način nego što to majke čine. Znaju postavljati nemoguće kriterije za dječji uspjeh, naročito na području obrazovanja i sporta, i znaju biti veliki kritičari. Za njihovu djecu, pogotovo dječake, ovo može uzrokovati tragične posljedice. Osjećaju se kao da se nikad neće moći prilagoditi visokim roditeljskim očekivanjima, što je naročito često kod sinova uspješnih očeva. Oni se ne uključuju u “utrku” zato što osjećaju da nikad neće moći pobijediti, tj. ispuniti očeva očekivanja. Jednostavno je za njih previše stresno i pokušati. A onda droga postaje «najlakši» put do sreće…
Stručnjaci se slažu da roditeljsko savršenstvo – tjeranje djece da se upišu u najbolju školu, da budu mršava, popularna, da budu najelegantnija na baletu, najbolja u nogometu – vrlo često ima dubok utjecaj na djecu. Djeca će tada krenuti u jedan od dva ekstrema – ili će se identificirati sa samokažnjavajućim perfekcionističkim stavom i prihvatiti ga kao svojeg, ili nasuprot tome neće prihvatiti takav stav i postat će buntovnici. Ovo buntovništvo može dovesti do toga da djeca počnu konzumirati drogu i alkohol, kretati se u lošem društvu ili namjerno podbacivati u školi kao tinejdžeri. Djeca koja se poistovjete s ovim roditeljima i sama teže savršenstvu, osjećaju stres jer žele udovoljiti svojim roditeljima. Taj pritisak ih može pratiti cijeli život. Uvijek će u sebi nositi glas majke ili oca koji od njih traže nešto što oni nikako ne mogu postići. Smatra se da roditeljski pritisak može biti jedan od razloga što su samoubojstva adolescenata u sve većem porastu. Djeca osjećaju da ih se ne cijeni po onome što stvarno jesu, već po onome što postižu te postaju depresivna što može dovesti do suicida.
Odustanite od ideje savršenstva, bit ćete sretniji i vi i djeca
Postoji način da se prekine krug i zaštiti djecu, ali za perfekcioniste to u početku može biti „prevelik zalogaj“. Ako se želite prilagoditi stvarnom svijetu roditeljstva, važno je da odustanete od nekih svojih prijašnjih uvjerenja i spustite kriterije. Kad jednom ostavite ideju da budete savršeni cijelo vrijeme, bit ćete puno sretniji, a i vaša djeca također. Poznata je izreka:
“Sretniji roditelji, sretnija djeca!”
Za roditelje koji su „zaglavili“ u svojem perfekcionizmu, upravo im djeca pružaju priliku da se izgrade i promijene. Ona mogu pružiti životno iskustvo kroz koje smo jednostavno prisiljeni odustati od pomisli da sve možemo savršeno napraviti. A kako će djeca reagirati kad roditelji prestanu kontrolirati same sebe i svoju djecu cijelo vrijeme? Dobit će priliku da jednostavno budu ono što i jesu. I ujedno će biti sigurnija u sebe, ne samo zato što vide da su njihovi roditelji zadovoljniji njima, već zato što im je dozvoljeno da sami donose odluke, što im pokazuju da im se vjeruje, što je glavni ključ za samopoštovanje. Što je još važnije, odustajanje od prevelikih očekivanja daje roditeljima priliku da nauče djecu jednu od najvažnijih lekcija – ljudski je griješiti. Prihvaćati i voljeti sebe sa svojim nesavršenostima predstavlja srž samopoštovanja i dobre slike o sebi.
Je li vaše dijete perfekcionist?
Roditelji perfekcionisti mogu spriječiti da im djeca ne krenu njihovim stopama. Ovi znakovi mogu vam pomoći da prepoznate je li vaše dijete na putu da postane perfekcionist:
- Je li vaše dijete vrlo uredno? Postaje li vrlo uzrujano u okružju koje je neuredno ili dezorganizirano?
- Ponaša li se kao da mora savršeno obaviti zadatke da bi vam udovoljilo?
- Pridaje li prevelik značaj detaljima u svom radu? Npr. stalno briše rečenicu i ponovo je piše dok god je ne napiše točno?
- Kritizira li često svoje prijatelje? Ljuti li se često na svog suigrača ako pravi pogreške za vrijeme utakmice?
Da biste pomogli djetetu da izbjegne zamke perfekcionizma, pokušajte sa sljedećim prijedlozima:
- Ne izražavajte ljubav samo kad dijete ostvari postignuće. Pokažite djetetu ljubav i onda kad ne uspije zavezati vezice, sagraditi prekrasnu lego kuću ili kad ne postigne odlučujući gol na utakmici.
- Pohvalite trud, a ne rezultat. Ako se vaše dijete prijavi na audiciju za predstavu, a ne dobije ulogu pohvalite ga zbog uloženog truda.
- Pružite dobar primjer. Neka vaše dijete vidi da se borite, rješavate probleme i prihvaćate sebe i kad niste savršeni ili kad pogriješite.
- Pokažite kako da tolerira nered. Pomozite mu da se suoči s neurednim okruženjem objašnjavajući da je s vremena na vrijeme u redu da neke stvari budu neuredne.
- Smijte se s djetetom, našalite se na račun “grešaka”, pomozite mu da ih promatra na novi način, kao priliku za učenje.
- Budite što opušteniji, koristite prilike za odmor, relaksaciju, odlaske u prirodu, tjelesne aktivnosti bez natjecanja, nastojte ne razgovarati o dnevnim napetostima na poslu dok ste kod kuće.
- Ne prosuđujte druge na temelju uspjeha, neka dijete od vas nauči prihvaćati ljude bez da ih dijeli na dobre i loše, na više i manje vrijedne.
- Ne ispitujte svaki dan za ocjene i domaću zadaću – neka vaše raspoloženje ne ovisi o djetetovim ocjenama. Ne izražavajte licem i riječima nezadovoljstvo svaki put kad dijete dobije ocjenu manju od one koju biste željeli.
- Ne kupujte skupe poklone i nemojte davati nagrade za svako djetetovo postignuće. Neka dijete uživa u samoj aktivnosti i vlastitom uspjehu, bez da ovisi o nagradi.
- Ne uspoređujte dijete s drugom djecom i njihovim uspjesima.
I zapamtite: Budete li prestrogi prema sebi, to može štetiti vašem djetetu.
Piše: prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander
Ilustrativna naslovna fotografija: iStock