Monografija “ACI Postanak” od početnog projekta spomen-knjige narasla je na impozantno djelo u kojem se kroz više od 50 svjedočanstva onih koji su stvorili ACI, na blizu 500 stranica teksta i kroz 350 autentičnih fotografija i dokumenata priča o tome kako je stvoren najveći lanac marina na svijetu, kako je nastao svjetski fenomen ACI. A kako je nastala ova monografija o ACI-ju, nakon promocije smo razgovarali s autorom i urednikom Mladenom Gerovcem:
– Kada sam se prihvatio tog zadatka, mislio sam – to ću ja lako, puno sam toga s ACI-jem prošao, bezbroj puta sam oplovio sve marine, još od one 1988. kada smo kao Nautička patrola Vjesnika jedrili duž Jadrana s anketnim upitnicima za goste koji su ocjenjivali marine. Od početka sam bio uz Nautičku akademiju, bio sam član posade maksija ACI No. 1 i išao na regate, razgovarao sam puno puta s Veljkom Barbierijem i surađivao kao nautički novinar s ljudima iz ACI-ja, napisao mnoge reportaže s mora, brodova i gatova …
Što je za vas najintrigantije u ovoj velikoj priči o nastanku najvećeg lanca marina na svijetu u jednoj siromašnoj komunističkoj državi?
– Znao sam da je ta izvanredna stvar ACI napravljena za jako kratko vrijeme … A kada sam ušao u sve to, napravio neku sistematiku, odredio teme i sudionike i kada sam poveo prve razgovore s njima, uhvatila me lagana panika – Bože moj, pa ovo je doista nevjerojatno što su ti ljudi napravili za tako kratko vrijeme! Neće to biti nikakva spomen-knjiga, već naporni spisateljski pothvat, povijesna analitička analiza, mučan novinarski istraživački posao, kojem se ne nazire kraj.
I tu sam stao. Jedno vrijeme nisam mogao ništa napisati, ništa sustavno započeti. Nastavio sam s razgovorima, družio sam se s tim ljudima, tražio da mi govore o svojim doživljajima, osjećajima, motivima … Pregledavali smo zajedno albume slika, listali stare novine … I odjednom sam osjetio kako ulazim u fazu spoznaje i poleta, sve mi je odjednom činilo jednostavno i bjelodano. Ti su me ljudi zarazili svojim entuzijazmom, s onim istim poletom s kojim su stvarali ACI, jer nije im to bilo radno mjesto već smisao života. I tada me je krenulo, radio sam doslovce danonoćno kao i oni, živio sam za to djelo. Tako je monografija nastala na sličan način kao i ACI.
Zašto je naslov monografije o ACI-ju baš “Postanak”?
– Postanak je zato što je ACI neponovljivo jedinstveno djelo, koje je nastalo ovdje i više nigdje drugdje i vjerojatno više nikada i nigdje neće. Postanak je sinonim za stvaranje svijeta, a ovdje se radi o jedinstvenom djelu stvaranja jednog nautičkog svijeta. To je ta simbolika i upravo to i proizlazi iz cijele monografije.
Smatrate li da ste i vi učinili nešto veliko?
– Svi mi govore da je to nešto veliko i posebno. Ako je doista tako, moram priznati da zapravo još nisam svjestan toga koliko je to značajno i veliko što sam napravio. Samo znam da sam uživao u tom silnom adrenalinu dok se to stvaralo. To je kao kad jedrite s puno vjetra na silno valovitom moru i uživate u brzini niz val pa se zatim penjete uz slijedeći, pređete krijestu i vrh pa se stuštite surfajući dalje. A ponekad vas i neki val kresne drito u provu toliko snažno da zaustavi i protrese brod od kobilice do vrha jarbola i zalije vas par sto litara mora – kao da ste udarili u hidrant. A onda krenete dalje uživajući sve dok ne stignete u luku. A ja sam sada ovdje u luci. Sve je iza mene i znam da je to bilo nešto uzbudljivo, nezaboravno, vrijedno i veliko. Ako su ovo moje „jedrenje“ i drugi doživjeli tako, moje je zadovoljstvo potpuno.
Razgovarao: Frano Kinkel
Snimili za ACI: Petar Fabija i Foto Kurti