NASILJE U VEZAMA MLADIH: Kako im odrasli mogu pomoći?
Adolescentno razdoblje je ono u kojemu se mladi ljudi konačno odvajaju od primarne obitelji, razdoblje kada prestaju biti djeca, a nisu još odrasli. Mladi ljudi imaju snažnu potrebu za osamostaljenjem, donošenjem odluka o sebi i svom životu. U skladu s razvojnim procesima, pružaju snažan otpor savjetima koji dolaze od odraslih, a prijateljstva s vršnjacima u tom razdoblju postaju iznimno važna. Prijatelji daju emocionalnu podršku, pružaju savjete i informacije, a sve to pogoduje i razvoju samopoštovanja. Tijekom adolescencije vršnjaci utječu na ponašanje adolescenata, možda čak i više nego roditelji. Mladi će otvorenije razgovarati s vršnjacima o ljubavi i seksualnosti, izlascima, zajedničkim interesima, najintimnijim mislima i osjećajima, što u većini slučajeva roditeljima neće biti drago i osjećati će se loše radi toga.
Mladi ne mogu birati i utjecati na neka ograničenja i pravila u školskom sustavu i roditeljskom domu, a najčešće su i ekonomski ovisni. Kao „dokaz“ samostalnosti i odraslosti, ostaje im odabir prijatelja i partnera, stoga su posebno osjetljivi na uplitanje starijih u njihov izbor.
Mladi imaju potrebu odlučivati o svom životu. Odabir partnera jedan je od načina na koji izražavaju svoj izbor, a ponekad je to jedino što mogu sami odabrati u tom razdoblju.
Mladić/djevojka u vezi u kojoj postoji nasilje teško prihvaćaju savjete, jer ionako znaju da veza nije dobra, a ne mogu je prekinuti. Jedino što im preostaje kad im netko od odraslih počne davati savjete su otpor i nekritična obrana partnera. Stoga je pred roditeljima koji imaju podatak da je njihov adolescent u vezi u kojoj trpi ili vrši nasilje težak zadatak.
Mladu osobu treba upozoriti na mane njezina izbora, a istodobno očekivati da će svoj gnjev i ljutnju iskaliti na odraslome, bilo da je on roditelj, učitelj ili stručnjak za mentalno zdravlje.
Što roditelj/nastavnik može učiniti kako bi pomogao mladoj osobi za koju sumnja da je izložena nasilju?
• biti spreman saslušati ako mladić ili djevojka pokaže želju za razgovorom
• prihvatiti svoje dijete, učenika… bez obzira na neslaganje sa njegovim/njezinim izborom partnera
• intervenirati u slučaju da primijeti znakove fizičkog nasilja, čak i ako mlada osoba to odbija. Iako se čini kao da oni ne žele intervenciju, odrasli svojom reakcijom (vođenje na liječnički pregled, prijavljivanje) pokazuju da im je stalo do adolescenta i da postoji osoba koja će ga zaštititi
Neki postupci nikako ne pomažu i treba ih izbjegavati:
• govoriti: “Jesam ti govorio(la) da on/ona nije dobra za tebe“
• zabranjivati susrete s tom osobom,
• ustrajati na povjerenju i razgovoru ako mlada osoba nije na to spremna
• prigovarati zbog veze ili onog što smo učinili kao bismo pomogli, čak i ako posumnjamo da je ponovo u vezi s istom osobom
PRIRUČNIK ZA RODITELJE O NASILJU U VEZAMA MLADIH DOSTUPAN JE U CIJELOSTI NA LINKU: http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/je-li-moguce-da-je-to-ljubav/
Piše: Nikolina Škrlec, dipl. soc. radnica
Izvor: Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
