Hrvatska agencija za hranu objavila je 27. rujna 2017. opoziv proizvoda “Keks za djecu s okusom jabuke 150 g BISKIDS 6+” i to dva lota: broj 171401, rok trajanja: 03.04.2018 i broj: 171905, rok trajanja: 12.05.2018. Razlog: povećan sadržaj akrilamida.
Riječ je o keksima za bebe od 6 mjeseci starosti, sa okusom jabuke, koji se sa naznakom “Bio Organic” prodaju u sustavu bio&bio dućana. Uvoznik za Hrvatsku je Biovega na čijoj je web stranici tim povodom objavljen i poziv roditeljima da pregledaju koji su svojim bebama kupili ove kekse da na stražnjoj strani kutije za kekse pogledaju broj LOT-a. Ako je iz LOT-a koji se povlače iz prodaje, kekse u njima najbližoj bio&bio trgovini mogu zamijeniti drugima ili dobiti povrat novca. Pa pojašnjavaju:
“Putem međunarodnog sustava Brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) zaprimljena je obavijest iz Europske komisije zbog sumnje u prisutnost povećanog sadržaja AKRILAMIDA (akrilamid je tvar koja prirodno nastaje u hrani koja se pripravlja na visokim temperaturama, iznad 120 C, prilikom pečenja, roštiljanja, prženja u fritezi itd.).”
Što je zapravo akrilamid i otkud on u hrani koji bi svaki dobronamjerni roditelj radio kupio svojoj bebi jer nosi natpis “BIO ORGANIC”.
Prenosimo tekst sa stranice Hrvatske agencije za hranu:
” EFSA-in (op.u. EFSA je Europska agencija za sigurnost hrane) Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) izradio je Znanstveno mišljenje o akrilamidu u hrani u kojem su nanovo potvrdili prijašnje procjene da akrilamid u hrani potencijalno povećava rizik od razvoja raka kod potrošača svih starosnih skupina. Ovi se zaključci nisu promijenili od nacrta znanstvenog mišljenja koji je bio dostupan na javnim konzultacijama u srpnju 2014. godine.
Rezultati studija na životinjama pokazuju kako su akrilamid i njegov metabolit glicidamid genotoksični i kancerogeni: oštećuju DNA i uzrokuju rak. Međutim, trenutno dostupni dokazi iz studija na ljudima, o povezanosti izloženosti akrilamidu putem prehrane i pojave raka, su ograničeni i nepotpuni. Odbor je, također, razmotrio moguće štetne učinke akrilamida na živčani sustav, pre- i postnatalni razvoj te utjecaj na muški spolni sustav. Temeljem trenutnih razina izloženosti akrilamidu putem prehrane, zaključeno je da ovi učinci nisu zabrinjavajući.
Kako je akrilamid prisutan u velikom broju prehrambenih proizvoda koji se svakodnevno konzumiraju, rizici za zdravlje se odnose na sve potrošače, no djeca su najizloženija zbog niske tjelesne mase. Najvažniji izvori akrilamida su proizvodi od prženih krumpira (pomfrit, čips itd.), kava, keksi, kolači i kruh, a također je prisutan u duhanskom dimu.
„Javne konzultacije su nam pomogle oko razrade detalja u znanstvenom mišljenju. Dodatno smo razjasnili našu procjenu studija o učincima akrilamida na ljude te opis glavnih izvora akrilamida u prehrani. Nadalje, u završnu verziju mišljenja smo uvrstili najnovije studije, na koje nam je ukazano tijekom javnih konzultacija.“ rekla je dr. sc. Diane Benford, predsjednica CONTAM odbora.
Akrilamid je kemijski spoj koji prirodno nastaje u namirnicama koje sadrže škrob uslijed termičke obrade na temperaturama iznad 120 °C (najviše pečenjem, prženjem i tijekom industrijskih procesa). Maillardove reakcije, koje dovode do posmeđivanja hrane i utječu na okus, smatraju se glavnim mehanizmom odgovornim za nastanak akrilamida. On nastaje iz prirodnih sastojaka namirnica: reducirajućih šećera i aminokiselina (najčešće asparagina).
Akrilamid je prisutan u hrani već tisućama godina, a tek je 2002. godine slučajno otkriven. Od 2007. godine traje aktivno praćenje razina akrilamida u određenoj hrani u zemljama članicama EU. Zadnje dvije godine praćenje se provodi i u Hrvatskoj, a prikupljeni podaci se šalju u EFSA-u.”
Priredio: V. A.