PUŽEVI GOLAĆI: Sva sredstva i metode za zaštitu vrta

Puževi golaći. Tamni, smeđi, crveni, riđi, sivi, mali i oni golemi, veličine i do 15 centimetara. Ne treba ih posebno opisivati. Toliko su brojni i toliko štete nanose da svi vrtlari jako dobro znaju kako izgledaju. Sluzavi su, brojni, nezasitni i nezaustavljivi, sluz im je toliko obilna, ljigava i ljepljiva da praktički nemaju prirodnih neprijatelja. Nije važno otkud dolaze, da li iz Španjolske ili iz Nizozemske, važno je i strašno je da su sada tu i da su preplavili njive, vrtove i povrtnjake, voćnjake, cvjetnjake i travnjake.

Sličneteme

GUDOVAC 2023: Miss krava, Mister boškarina i „konjeki“ u mehaničkom „Jurassic parku“ golemih strojeva

19. rujna 2023.

FLORAART 2023: Vertikalni vrtovi, vrtne trajnice, balkonsko i sobno cvijeće, terariji… (FOTOGALERIJA)

20. svibnja 2023.

NAJAVA: Proljetni tečaj permakulturnog dizajna kraj Zagreba

7. ožujka 2023.

Piše: Mladen Gerovac

I da, uništavaju sve pred sobom, i to najviše noću pa tako u samo jednom pohodu (a zna ih se naći i 15-tak na četvorni metar) mogu slistiti čitave gredice tek izniklih mahuna, tikvica, krastavaca, salate, luka, paradajza, zelja, kelja, raznih presadnica. Svaki od tih napasnika u jednom obroku pojede hrane u omjeru pola svoje težine.

Prije gotovo dvadeset godina kad su se prvi puta pojavili u golemom broju, bile su ih pune i asfaltirane ceste. Danas su se prilagodili sredini i malo njih zaluta na brisani prostor. Eksplozija njihovog broja obično uslijedi nakon tople zime i vlažnog proljeća. Taman izlaze početkom vrtlarskih i uopće poljodjelskih radova.

Nezaustavljivi ljigavi tsunami

Ako kažemo da dolaze u valovima, onda je njihova pojava i 2014. i 2021. bila pravi tsunami s katastrofalnim posljedicama za sve što počinje rasti. Odnosno što je raslo. Jer, malo je toga ove jeseni ušlo u smočnicu, u staklenke za zimnicu i u vrećice za ledenicu ili u podrume.

Puževo gnijezdo u krumpiru

Krumpir je 2014. podbacio više nego ikad. Počeli su ga jesti odmah nakon sadnje, nastavili su brstiti mlade izdanke, jeli su ga dok je sazrijevao. A kada je sazrio – novo iznenađenje! Ne samo što su pojedine gomolje pojeli do te mjere da su sasvim istrunuli, već im je poslužio i  kao rodilište i kao dječji vrtić. Izvana bi krumpir izgledao lijep, velik i zdrav, a iznutra velika crna rupa u kojoj su stasale nove generacije puževa koje su odmah krenule u nova pustošenja.

Jer, ti su puževi visoko reproduktivni dvospolci. Što ne znači da ne uživaju i u međusobnoj oplodnji. Ove godine, kada su bili tako brojni često se mogao vidjeti taj prilično gadljiv prizor njihove kopulacije – dva odrasla puža s uzajamno izvaljenim i pomiješanim ljigavim utrobama u sladostrasnom zagrljaju.

I nakon toga – svaki ode na svoju stranu i iza sebe ostavi 300 do 500 jaja. U vlažnim i toplim uvjetima već nakon mjesec dana izlaze na svijet nove generacije. Nakon dva mjeseca uništavanja svega što raste svaki od te brojne vojske već je spreman začeti nove potomke, posijati nove stotine jajašaca, i tako u nedogled.

Kad smo prvi puta pisali o njima, početkom prosinca 2014., još su bili u akciji. Topla i vlažna jesen nastavila se i u toplu zimu. Ako ste vrtu još imali salate, kelja, zelja – onda ste već vidjeli – uz korijen svake biljke skupili su se mladi puževi posljednje generacije – jedu i rastu. Od sasvim malih bjelakastih do već većih smeđih dužine centimetar, centimetar i pol. A oni veliki već zakopani u dublje slojeve zemlje, u zimskoj su hibernaciji. S njima je pod zemljom i bezbroj jaja za nove proljetne generacije. A ovi koji još jedu, ukopat će se čim jače zahladi. I u proljeće, ako ne bude velikih “minusa”, s prvim zelenilom – evo ih opet. U zastrašujućim količinama u devastirajućim kolonama.

Kako ih zaustaviti, kako se protiv njih boriti, kako spasiti što se spasiti dâ? Važan je način, a važna je i strategija.

STRATEGIJA 1.: Prirodni način – ekološka sredstva

U nekakvom hranidbenom lancu puževi golaći ne gade se jedino patkama, guskama, ježevima i žabama. Otud dolaze zalaganja da se te napasti riješimo na prirodan način, tj. da u naš vrt privučemo, naselimo i zadržimo te “prirodne neprijatelje” golaća stvarajući poseban eko-sustav.

Takav je projekt hvale vrijedan, ali i vrlo zahtijevan. Treba stvoriti uvjete da te životinje obitavaju u našem vrtu ili neposrednoj blizini kako bi se usput hranile i puževima. A vrt je sezonska djelatnost, što znači da ćemo patke i guske u vrijeme kada nema vegetacije držati i uzgajati u posebnim nastambama, a ostale neprijatelje puževa nekako udomiti ili ih svako proljeće posebno privlačiti i naseljavati.

Patke i guske

Naravno, puno je jednostavnije ako već imamo patke i guske pa ih samo pustimo u vrt da “pobrste” i puževe. Ali ako uzgojem ove peradi počnemo baviti samo zbog vrta, moramo biti spremni na investicije i stvaranje tih posebnih uvjeta. Ima primjera u seoskim  uvjetima gdje to funkcionira, s tim da patke i guske, kojima je glavni posao tamanjenje puževa, same – nisu za jelo. Tako barem kažu oni koji se na taj način rješavaju puževa. No to i nije toliko važno, važnije je da uništavaju puževe.

Tu su patke na posebnoj cijeni, ali su iskustva dvojbena. Neki su oduševljeni, neki upozoravaju da rado posegnu i za onim što raste na gredicama, da patka mora biti odrasla jer se pomladak lako može golaćem ugušiti … No, najozbiljniji im je nedostatak što jedu i gliste koje obavljaju koristan posao u oplemenjivanju tla u vrtu, osim toga gliste se hrane, jajima i mladim golaćima.

Rent a patka

Bez obzira na sve to, ovo s patkama vrijedno je pažnje. Posebno u njegovoj egzotičnoj verziji, tj. da se nabave i zaposle indijske patke trkačice, koje tamane puževe i ne uništavaju plodove. Malo su preglasne i nervozno pokretne, ali su vrlo efikasne. Par pataka u sezoni može sasvim očistiti i očuvati vrt.

Golaći već godinama muče i Švicarce i Austrijance i Nijemce. Stoga se tamo razvila prava industrija zaštitnih sredstava, uključujući i iznajmljivanje indijskih pataka trkačica. Ta se usluga zove Rent an Ent – Unajmi patku. Biznis je počeo u Austriji i ubrzo se proširio na Njemačku i Švicarsku.

Švicarska uzgajivačica i iznajmljivačica pataka Pia Oechslin  tvrdi da svaka patka iz njenoga legla pojede u dva-tri obroka po 30 do 40 puževa dnevno. Oechslin iznajmljuje najmanje dvije, a najviše pet pataka, interes je velik. Najamnina za par pataka iznosi pet švicarskih franaka dnevno, što je oko 30 kuna.

U Njemačkoj je cijena 25 eura za par pataka u tjedan dana. Također tvrde da je indijska patka jedino rješenje, jer golaće tamo više neće jesti ni ježevi.

Kod svih uzgajivača uvjet je da unajmljivač sam osigura nastambu veličine i izgleda poput one za zečeve, noću dobro zaštićenu i čvrsto zatvorenu zbog zaštite od kuna i lisica, zatim stelju (slama, sijeno strgotine), jutarnji obrok (stari namočeni kruh i šrot kao za kokoši) i obavezno vodenu površinu veličine dječjeg plastičnog bazena, dubine 20 do 30 cm, sa stalnim dovodom svježe vode.

Kod nas se indijske patke trkačice mogu kod uzgajivača kupiti kao kućni ljubimci, a nude se i na Njuškalu. Naš vrt “čisti” susjedov par pataka. Ujutro krenu od njegovog vrta pa onda krenu na turu po susjednim vrtovima: doista traže samo puževe, zelene biljčice ne uništavaju niti ne jedu. Jedino nisu kompatibilne s pivskim zamkama. Ljetos smo pivske zamke postavili svuda uokolo vrta, i lijepo su hvatale puževe, masovno su se utapali. A onda smo uočili da piva jako brzo nestaje. Puževi pivopijci? Ne, to su se patke častile. Nije da nisu zaradile malo osvježenja, ljeto 2021. je bilo jako sušno i vruće, no zaključak je da pivske zamke i patke nisu kompatibilne u zaštiti vrta od puževa golaća.

Neki gorljivi pobornici vrtne borbene eko-zone spominju i kokoši, ali one baš nisu preporučljivi branitelji vrta, jer tamo gdje one dođu i prođu više ništa ne raste. Osim toga, sluz golaća toliko je obilna, ljigava i ljepljiva da kokoš nakon dva-tri puža počne zijevati i brisati kljun kako bi se riješila sluzi, i ne pada joj na pamet da ih nastave tamaniti. Barem ne taj dan.

Puževi, žabe i ježevi

Ostale ekološke metode s prirodnim neprijateljima svode se na one priče o ježevoj kućici i žabljoj barici.

Treba, primjerice, znati da su ježevi stambeno i životno dosta zahtjevni. Dan provode u gnijezdu koje su napravili od trave i lišća na skrovitim mjestima u šikari, između kamenja ili u rupama unutar spleta korijena velikih stabala. Hrane se noću, uglavnom plodovima i malim životinjama – što je odličan tajming za tamanjenje puževa jer se i puževi se pretežno hrane noću.

Ježevi su vrlo proždrljivi osobito ujesen jer će hladni dio godine od listopada do travnja uglavnom prespavati. A za to im treba zimska jazbina iskopana u zemlji isto tako na skrovitom mjestu, u guštarama, pod debelim slojem lišća i sl.  Ženke liježu godišnje dva puta po 4 do 6 mladih. Dakle sve bi to trebalo urediti u vrtu ili neposrednoj blizini. Moguće je u mirnom dijelu vrta urediti takvu kućicu ili čak nekoliko njih. Danas se ježeve kućice mogu kupiti i gotove pa ih možete naručiti, primjerice, naručiti iz Njemačke s njemačkog Amazona klikom na sliku dolje:

Cijena im je oko 40 eura. Ne stoji primjedba da ako imate psa ne možete imati ježa jer se oni vrlo brzo “dogovore”. U dvorištu svaki ima svoje čvrste argumente pa respektiraju jedan drugog, čak i jedu iz iste zdjelice.

Što se žaba tiče, i one su životno zahtjevna stvorenja. Trebaju poštenu baru u koju će moći položiti svoje grozdove od tisuća jajašaca, iz kojih će se izleći punoglavci i za dva do četiri mjeseca preobraziti se u žabe. Inače, žive u vodi ili u samoj njezinoj blizini, a zimu uglavnom provode zakopane u mulju. Hrane se kukcima, ličinkama, mušicama i komarcima, a golaći su otprilike četvrtina njihove dnevne prehrane. Ako imate baru, a nemate žabe, možete ih naseliti, ali računajte da će do njihovog množenja doći za otprilike dvije godine.

Krtice, puževi i gliste

U vrtovima su se namnožile korisne i u svim vrtovima poželjne gliste koje rahle tlo i usput jedu golaćeva jajašca i mlade puževe. Za njima su došle krtice koji ih tamane radije nego li ljigave i ljepljive golaće. Usput, korijenje biljaka ostave bez zemlje – u zraku svojih hodnika.  Tu su i rovci koji puževima pomažu da unište krumpir, mrkvu i sve korisno što raste pod zemljom. Premda se smatra da i krtice, koji su inače zaštićene zakonom, također jedu puževe, na primjeru stanja koje smo pratili u krumpirištu zaključili smo da krtice ipak zaobilaze neukusne golaće i jurišaju na njihove neprijatelje, a vrtlarove prijatelje – gliste. Tako da na ovom primjeru nije na djelu ekološki, već – štetološki sustav.

Humano preseliti ili uništiti?

Danju puževi traže zašatitu ispod dasaka

Ako nismo u stanju stvoriti takve eko-uvjete preostaje zaključak da je nevjerojatno namnoženim puževima golaćima jedini pravi i prirodni neprijatelj – čovjek. Bez obzira na to kojim se sredstvom koristio. Jedino je važno da je ono efikasno.

E, sad je pitanje – da li ih se riješiti grubo – sa smrtnim ishodom po golaća ili biti human pa im zapriječiti da ne mogu “na vaše”. A one koje zateknete lijepo  pokupite, odnesete na neko pusto i mirno mjesto, u šumicu, na livadicu pa neka tamo, daleko od vašeg vrta, rade što hoće.

No, je li humano preseljenje pametno rješenje? Sjetimo se njihovog množenja geometrijskom progresijom. Sljedeće sezone evo ih, sustavom velikih brojeva, natrag k vama u takvoj količini da će vam preostati samo to da se i sami preselite nekamo u brda, gdje ih nema. U nadi da ih tamo već nije naselio netko od zagovornika humanog preseljenja.

Istina je, niti jedan ubilački pohod nikako nije ni čovječan, ni moralan ni plemenit čin. Ali ako ga prihvatite logikom “oni ili mi”, onda je to opravdana borba za opstanak. Nisu puževi krivi što su živi, ali nisu ni ljudi krivi što su, u krajnjoj liniji, njihove žrtve.

Prepreke za dehidraciju

Puževi se kreću, zapravo kližu na svom stopalu, kojega zato obilno mažu sa sluzi. Dakle, da bi golaću spriječili kretanje, primijenit ćemo sredstvo koje će mu “potrošiti” ili uništiti sluz. Provjerene prepreke su: vapno, pijesak, kameno brašno, piljevina, pepeo, talog kave, smrvljena ljuska jaja, mljevena kora drveta, iglice crnogorice …  Primjenjuje se tako da se u dovoljnoj širini i sloju  pospe (širina 5-10 cm, sloj 1-2 cm) oko vrta, oko gredice ili oko biljke. Osnovna prednost ovog načina je to što se radi o prirodnim sredstvima koja ne uništavaju tlo, što su lako dostupna i jeftina. Loša im je strana što nisu trajna – djelotvornost će im uništiti ili znatno smanjiti prva kiša, propadanje u tlo, izrastanje trave. Osim toga, za velike vrtove, trebale bi i velike količine, što onda postaje besmisleno.

Poseban oprezni budite  s vapnom, jer ono doduše dehidrira golaće, ali i isušuje i mijenja pH vrijednost tla.

U ovu vrstu prepreka spada i gel protiv puževa. Proizvođač tvrdi da je to prirodna mehanička biorazgradiva zaštita. Nanosi se oko biljke, zaštita traje oko dva tjedna. Na tržištu je u pakiranju od litre što je dovoljno za 50 dužnih metara, a cijena je oko 40 kuna.

Mehaničko-električne prepreke

Sljedeće tri-četiri prepreke su mehaničke i metalno-električne. Mehaničke prepreke su razni profili od plastike ili pocinčanog lima dizajnirani tako da njihove rubove puževi ne mogu prijeći. Treba ih ukopati 10 cm u tlo i podići najmanje 15 cm iznad tla. I paziti da ne postoji neka “premosnica” – grana, biljka koja reste u neposrednoj blizini, komad drveta i slično.

Ove se prepreke mogu naći ili naručiti u potrebnoj metraži kod proizvođača i prodavača metalne odnosno PVC galanterije. A mogu se naći i putem interneta i naručiti iz Njemačke.

S njima se ograde gredice ili cijeli vrt, s tim da se prethodno eliminiraju svi puževi unutar vrta.

Bakrena traka efikasna je zaštita protiv svih puževa jer pri dodiru statički elektricitet uzrokuje blagi strujni udar. Samoljepiva bakrena traka najčešće se upotrebljava za zaštitu cvijeća u posudama, a postoje i kompleti spremni za instaliranje ogradica oko vrta ili gredica. Takva zaštita košta od 1 do 3,5 eura po metru, a može se, također, naručiti s Njemačkog Amazona klikom na sliku dolje: (Schneckenstop Schneckenband aus Kupfer).

Treba paziti na dovoljnu širinu trake obzirom na to da su pojedini golaći u našim
vrlo pogodnim uvjetima života i razmnožavanja postali pravi orijaši – veličine i do 15 cm. Zato će takve trake zaustaviti mlade puževe, ali za one odrasle širina bakrene barijere trebala bi biti i do 20 cm.

Za električnu ogradu trebat će vam daske, dovoljno žice i baterija od 9 volti s odgovarajućom suhom kutijom – i sigurni ste od upada puževa idućih 8 mjeseci. Problem koji treba riješiti je vlaga odnosno kiša jer voda je vodič struje.

Evo video-naputka kako da sami napravite ovakvu zaštitu vrta:

Bilje i biljne juhe

Gotovo da i nema vrtne kulture koju golać neće napasti, pogotovo kada je još sasvim mlada. Iznimka je možda češnjak. Iskustvo: od dvije gredice češnjaka i četiri gredice luka, stradao je luk. No, znao se ujutro pokoji puž naći čak i na gredicama s češnjakom. Plodove rajčice  obožavaju, a stabljika i lišće služe im da dođu do ploda.

Biljne juhe – lavanda, ružmarin, timijan, kadulja, pelin itd. – s jabučnim ili drugim voćnim octom možda će pomoći u prvi mah, ali pripremiti potrebne količine za stalno zalijevanje praktički je neostvarivo. A i besmisleno jer će promijeniti izvorni okus povrća, uz mogućnost da neke od tih mješavina neposredno i naškode biljci.

Jednako su ograničeno primjenjivi vruća pa ohlađena voda u kojoj su uništeni ulovljeni golaći, da bi služila za zalijevanje vrtnih kultura. Kao i pepeo od drva na kojima su spaljeni ulovljeni golaći koji se zatim posipa po vrtu. To odbija golaće, ali ne samo njih. Kiša će golaćevu juhu oprati, ali smrad će na povrću ostati.

Mamci i klopke

U strategiji borbe protiv golaća najefikasniji je način i cilj – namamiti i okupiti golaće u što većem broju i onda ih odgovarajućim postupkom – eliminirati.

Dosta često se prepruča stavljanje široke daske između gredice. Puževi se tu sakriju od dnevnih vrućina i čekaju noć da krenu jesti. Pokazalo nam se to nepraktično: daske nam smetaju pri kretanju po vrtu, a rezultat je daleko slabiji od drugih mamaca.

Najbolji načini okupljanja su: polovice grejpa nakon što smo iscijedili sok, kore lubenice, ananasa ili dinje, preokrenuta glavica salate, daske, namočene vreće, bilo kakvi organski otpaci pokriveni kartonom, ukopane posude s pivom, otopinom sapuna ili deterdženta za pranje suđa, vode i kvasca, sirutka …

Najuspješnijim se pokazalo pivo kojem jednostavno ne mogu odoljeti. U običnu ukopanu teglu veličine 750 ml, do polovice ispunjenu pivom zna ih preko noći upasti po 70-80. Kada upadnu, jednostavno se utope, kao i kod sapunice odnosno deterdženta. Ovisno o koncentraciji golaća, klopke treba redovno prazniti i dopunjavati.

Puževi namamljeni na pivo

A kod ostalih mamaca treba ih prikupiti u neku posudu te politi slanom ili vrućom vodom. Ako nemate srca za takav bezdušni čin, bez obzira na štetu koju su počinili i koju će počiniti, onda zna se –humano preseljenje, s posljedicama koje smo opisali.

Fizička eliminacija

Osim likvidacije nožem, šiljkom, motičicom ili bilo kakvim oštrim metalnim predmetom – sol je najefikasnije i najbrže sredstvo. Dovoljno ih je tek malo posoliti. Dehidracija nastupi u trenutku i rastoči im tijelo. Bit će to i razlog što su u svojim pohodima brzo nestali s asfaltnih površina koje se zimi obilato sole protiv poledice. Naravno, sol je ograničeno primjenjiva u vrtovima povrtnjacima i drugim obradivim površinama jer na slanom tlu ništa ne raste.

Zato sol treba koristiti direktno na tijelo puža još dok je na putu ka vrtu iz okolnog terena – travnjaka, šikare ili susjedove neobrađene površine. Od te metode bolje je skupljanje u posudu, pa tek naknadno uništenje vrućom ili slanom vodom. Na samom prostoru vrta najbolje ih je skupljati, a ne soliti.

Otrovi

Kemijska sredstva, odnosno otrovi za eliminaciju puževa zovu se – limacidi.

Kod nas se pojavljuju pod komercijalnim nazivima: Mesurol, Luxor, Limax, Pužocid, Zapi ili jednostavno – Pužomor. Dvije su osnovne vrste: jedna je mamac i puž ugiba kad ga pojede, a drugi limacid je kontaktne prirode i ubija na dodir. Pretežno se prodaju u granulama, ali postoji i u obliku posija. Ovi u obliku posije su jeftiniji, ali i kraće traju. Svi su vrlo efikasni, a glavna im je mana, uz to što sijete kemiju uz povrće koje uzgajate, cijena i to što su osjetljivi na vlagu, pa ih nakon kišnog vremena treba obnoviti. One u obliku posija prije nego granulate.

U svakom slučaju, valja se pridržavati uputa proizvođača.

Strategija bitke – pripreme počinju od jeseni za iduću godinu

U vegetacijskoj sezon limacidi su u biljnim ljekarnama najtraženije i najprodavanije sredstvo. Odraz je to krajnjeg očaja zbog šteta koje je već na samom početku vrtlarskih radova počelo nanositi nepregledno mnoštvo golaća. Svi smo bili jednostavno zatečeni: dolazili su sa svih strana, izbijali su iz tla, samo što nisu padali s neba. I nije pomagalo baš ništa. Ujesen, pa i u još uvijek toplom i vlažnom prosincu, zakapali su se u zemlju gdje će prezimiti i u proljeće opet eksplodirati. Iz tog treba izvući pouku – više nas takva invazija ne smije zaskočiti.

Evo što treba učiniti:

Ujesen prekopati cijeli vrt, podići svaki kamen, svaku ciglu, dasku, zaviriti u svako pokriveno mjesto gdje bi se golaći mogli sakriti. Posebno pregledati prostor oko pumpi, ispod posuda ili ispod kâda, koje se koriste za zalijevanje vrta, ispod postolja za te posude. Ako je moguće i taj prostor valja prekopati. Hibernirane puževe treba pokupiti i opisanim metodama ukloniti. Obratiti pažnju na razasuta jajašca, kojih je sasvim sigurno – bezbroj. Izgledaju poput zrnaca mineralnog gnojiva, sitna su i sivkasta, ne mogu se lako zdrobiti. Najbolje ih je lopaticom skupa sa zemljom staviti u kantu i zaliti vrućom vodom. Važno je da se dogovorite sa susjedima da učine to isto.

U proljeće još jednom obaviti cijeli postupak. Sada već valja izabrati metodu za zaštitu izvana, pogotovo ako vam je u susjedstvu neobrađeno i zapušteno zemljište ili slobodne zelene javne površine. Izaberite neka od nabrojenih sredstava i metoda, obzirom na veličinu vrta, na osobne sklonosti, na tehničke i financijske mogućnosti.

Naravno, moguća je kombinacija više sredstava i metoda. Prije nego što krene vegetacija, zaštitite i prostor oko gredica. a posebno oko mladih biljaka i presadnica.

Redovno okopavajte povrće i plijevite korov. Vrt zalijevajte ujutro, a ne navečer. Svako jutro i svaku večer, krenite u ophodnju s posudom soli ili kanticom u koju ćete skupiti puževe. Noć je njihovo vrijeme, ali ići u lov s baterijom jalov je posao, teško ćete ih uočiti.

Bez obzira na sve prethodno poduzete mjere, bez brige – naći ćete ih, oni su naprosto neuništivi. Zato, pojačajte i obnavljajte barijere oko vrta, a ako treba i oko gredica. Ako se unatoč svemu još uvijek pojavljuju, krenite i s limacidima – ne po biljkama, samo oko vrta i oko gredica.

Najvažnije je odmah na početku razraditi strategiju i izabrati najpogodniju kombinaciju sredstava i metoda. Sa ciljem da ih se suzbije dok su još sasvim mladi. Jer kada počnu ostavljati jajašca, već smo bitku napola izgubili.

Biološka metoda – nematode

Ovu u metodu ostavili smo  za kraj jer je, barem kod nas, više teorija nego li praksa, pa bismo je željeli posebno objasniti i približiti. Radi se o upotrebi tzv. nematoda (latinski im je naziv Phasmarhabditis hermaphrodit) svojevrsnih nametnika koji ulaze u puža, unose mu bakterije od kojih puž ugine, a nakon toga nematode traže novog puža.

Pokusi sa nematodama uspješno su provedeni u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i Švicarskoj, Čileu, SAD-u i u -Hrvatskoj. Uključivali su raznovrsne i raznorodne nasade i poljoprivredne kulture, kao što su: salata, jagoda, prokulica, pšenica, krumpir, uljana repica, staklenička orhideja …

Istraživanje pod nazivom “Suzbijanje puževa u povrću primjenom parazitskih nematoda” u Hrvatskoj je prije 5-6 godina organiziralo i financiralo Ministarstvo poljoprivrede. Evo, ukratko, osnovnog sadržaja i rezultata tog istraživanja. Primjena Phasmarhabditis hermaphrodit pokazala se vrlo učinkovitim sredstvom u suzbijanju puževa na povrću. Nematode slijede puževe po sluzi te se njome hrane dok ih ne pronađu i uđu im u tijelo kroz dišni otvor. Nematode zapravo služe samo kao prenositelji, a pravi terminatori golaća su bakterije, koje žive u njima. Golać, pošto mu nematode uđu u tijelo, nakon tri do pet dana prestaje jesti, a u roku od dva tjedna do mjesec dana – ugiba. Nakon toga parazit se hrani njegovim tijelom, a zatim, uz pomoć vlage i sluzi nalazi novu žrtvu.  Nematode djeluju pri temperaturi tla od 5 – 20 °C a važan faktor njihova učinka je – vlaga.

Terminatori golaća

Na osnovu sličnih istraživanja nematode su postale komercijalni proizvod i primjenjuju se u nizu zemalja. Komercijalni naziv limacidnog bio-sredstva protiv puževa je – Nemaslug. Proizvodi se u Velikoj Britaniji a može se kupiti i u: Irskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Danskoj, Finskoj, Belgiji, Njemačkoj, Poljskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Dakle, ne i u Hrvatskoj, ali ga možete naručiti internetom iz Velike Britanije pod nazivom Nemaslug Slug Killer Standard Pack (tretira 40 četvornih metara).

Zanimljivo je da ga nema ni u SAD-u. Tamo se još traži siguran negativan odgovor na pitanje imaju li nematode neke loše posljedice na ostali životinjski i biljni svijet. Doduše, nema dokaza o neželjenim učincima. Nematode ugibaju već na temperaturi iznad 25° C, pa se pretpostavlja da nisu prijetnja za sisavce. Ali, primjerice, preporučuje se da se ne raspršuju uz ribnjake i uopće uz jezera i vodne tokove.

U uputama u ambalaži proizvođač detaljno objašnjava način uporabe i zbog osjetljivosti sredstva valja ih se dosljedno pridržavati.

Dakle, nematode u prodavaonice dolaze kao Nemaslug – sredstvo za polijevanje, u dvije doze – za 40 i za 100 četvornih metara. Može se primijeniti kantom za zalijevanje, sustavima prskanja ili navodnjavanja. Jako je važno da rupice budu veće od milimetra da bi nematode mogle proći. Nematode se mogu koristiti i u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Optimalna temperatura tla za djelovanje nematoda je 10° C. Sredstvo se primjenjuje navečer, s tim da se tlo najprije dobro navlaži, a vlažnost treba održavati i idućih 14 dana. Učinkovitu koncentraciju sredstvo zadržava šest tjedana. Mogu se zaštititi mlade sadnice i reznice – najbolje tjedan dana prije sjetve ili sadnje. Zaštita također traje mjesec i pol dana. Za vrijeme tretmana nemetodama zabranjena je upotreba insekticida.

Najosjetljivije su mladi puževi u proljeće pa je to pravo vrijeme za nematode, ali sredstvo je jednako učinkovito i tijekom cijele godine. Ponavljamo, važna je temperatura – između 5 i 25 stupnjeva Celzijevih. Zato preparat treba čuvati u hladnjaku na temperaturi od 5° C a nakon otvaranja valja upotrijebiti cijelu količinu i to najbolje u roku od pola sata.

Cijena manjeg pakovanja nematoda za 40 četvornih metara je oko 130 kuna, a za 100 četvornih metara oko 240 kuna. Ako ste se odlučili priključiti avangardi biološke bitke protiv golaća kliknite na – na Nemaslug Slug Kille.

Piše i snimio: Mladen Gerovac