ANDSKA JAGODA: Uzgoj i upotreba
Andska jagoda ili peruanska vučja jabučica (lat. Physalis peruviana, eng. peruvian groundcherry) naziva se i „ljubav u kavezu“ jer slasni narančasto-žuti plod promjera 1-2 cm sazrijeva unutar svojevrsnog oklopa koji kad sazrije izgleda kao mrežasti lampion. Poznata je i kao voće Inka ili Asteka, a omiljena je u južnoameričkoj kuhinji i kao voće i kao povrće: jede se kao sirovo voće, a dodaje se u povrtne salate i kuha u salsama koje se poslužuju uz tortilje; suši se, ukuhava u džemove i miksa u sokove, može se zamrzavati poput jagoda ili borovnica, dodaje se kao ukras desertima, a peku se i pite od andskih jagoda.
Ako jedemo svježe andske jagode trebaju biti potpuno zrele, a takve su tek kad se zaštitni lampion oko njih posve posuši i počne raspadati. Andska jagoda je bogata vitaminima A , C , B1 , B2 , B6 , B12 i polifenolima, istražuju se njena protuupalna i antioksidativna svojstva, pa je sve popularnija i kao ljekovito voće.
Iz porodice je Solanaceae poput rajčice, krumpira ili patlidžana.Po jednoj biljci da 100 do 150 veoma ukusnih plodova, nešto većih od trešanja, a unutrašnjost im je puna sitnih sjemenki kao kod cherry rajčica. Slatkasto-kiselog su okusa, kojim podsjećaju na naranče i jagode.
Na tržištu se nalazi više sorti, andskih jagoda. Primjerice, Physalis Preciosa koja je u odnosu na običan Physalis intenzivnije boje i slađeg okusa koji podsjeća na mješavinu manga, ananasa i marakuje.
Sjetva početkom veljače, presađivanje krajem svibnja
Da bi plodovi dozrijeli prije jesenjih mrazeva, sije se za presadnice već početkom veljače, u toplim, zatvorenim prostorima, na svjetlom mjestu. Sadnice se, poput rajčice, na otvoreno presađuju od sredine svibnja kad više nema mrazova. Sadne jamice trebaju biti dubine 30-40 cm, razmak između redova treba biti 80-100 cm, a u redu između dvije stabiljke 70 cm. Na dno sadne jamice stavimo šaku stajskog gnojiva ili komposta, zastremo ga slojem zemlje, a tek onda na to položimo sadnicu andske jagode.
Andska jagoda raste u visinu kao rajčica, do 2 metra, i treba ju vezati kao rajčicu uz visoki potporanj. Ne treba optrgavati grane, jer baš u “pazusima” će se zametati plodovi. Uspjeva na vrtnim gredicama, u loncima i koritima na terasama i balkonima. Općenito traži uvjete kao rajčica: voli humusnu zemlju, dobro pognojenu i treba redovito zalijevanje.
Plodove beremo od kraja kolovoza pa sve do konca listopada. Možemo ih nekoliko dana držati u hladnjaku, a za zimu se mogu i zamrznuti ili osušiti.
Sušene andske jagode s cimetom
Sastojci:
- 2/3 šalice šećera
- 2 žlice cejlonskog cimeta u prahu
- 8 šalica prepolovljenih andskih jagoda (oko 2,5 kg)
Priprema:
Šećer i cimet promiješajte pa ih pospite po prepolovljenim andskim jagodama,dobro promiješajte i složite u sušilicu voća ili na protvan koji stavite u pećnicu zagrijanu na oko 100 stupnjeva Celzijusa. U pećnici ih ostavite preko noći – ujutro će biti kao slatke suhe grožđice. Sušene andske jagode čuvajte u staklenoj posudi ili ih zamrznite. Koristite ih kao druge suhe bobice – primjreice, kao dodatak zdravom doručku – uz kuhanu prosenu kašu, uz müslije ili granolu, ili kao dodatak energetskim pločicama.
Piše: Agatha Borošak
