IZVORNO SLATKO: Hrapoćuša ili Dolska torta s orasima (fešta i recept)
U čast svoje torte hrapoćuše iliti Dolske torte svake godine na 16. kolovoza s početkom u 21 sata mještani Dola na Braču organiziraju veliku feštu pod nazivom “Noć hrapoćuše”. Autohtonu torta čiji se recept čuvao i prenosio s koljena na koljeno 2012. je Ministarstvo kulture proglasilo zaštićenim kulturnim dobrom RH.
Torta hrapoćuša je izuzetno bogata orasima i spremala se isključivo za posebne prigode, a naziva se i bračkim slatkim afrodizijakom. Običaj je bio da ju dolske žene pripremaju kao svadbeni poklon. Ime hrapoćuša dobila je jer bojom i teksturom karamelizirani orasi po vrhu torte podsjećaju na kamen hrapoćušu koji se nalazi u špiljama u okolici Dola. Od tog su se kamena crvenkasto-žute boje gradili suhozidi, stambene i gospodarske zgrade u Dolu.
Ako niste u prilici kušati hrapoćušu na fešti u Dolu, donosimo vam izvorni recept kako ga je od svojih pretkinja zapisala i sačuvala gđa. Barbara Matulić.
IZVORNI RECEPT – HRAPOĆUŠA
Sastojci (za 12 osoba):
Za biskvit:
12 žumanjaka
4 bjelanjka
12 žlica šećera
4 žlice tople vode
12 žlica brašna
malo ruma
po guštu vanilije
malo korice od limuna
Za preljev:
pola kg šećera
3/4 kila pripolovljenih oraha
8 bjelanjaka
Dvanaest žumanjaka, četiri bjelanjka i dvanaest velikih žlica šećera miješa se kao za biskvit i dodaje se četiri velike žlice tople vode, dvanaest žlica brašna, malo ruma, vanilija i korica od limuna. Učinite smjesu i ispečete u kalupu za tortu.
U banjamariju onda zažutite pola kg šećera, malo manje od trikvarta kila pripolovljenih jezgri od oraha i osam bjelanjaka. Kad požuti, smjesu pažljivo istresete na pripremljeni i ohlađeni biskvit te ga cijeloga njome obložite, kako vrh tako i sa strane. Sve skupa još jedan put vratite u špaher tek toliko da se posuši.
Napomena: banjamarija je postupak zagrijavanja smjese u vodenoj kupelji
