BLITVA: Kako se uzgaja, kuha i zamrzava

Blitva (lat. Beta vulgaris subsp. cicla, engl. chard ili swiss chard). Potječe od svoje divlje srodnice (Beta maritima) koja kao samonikla raste duž obale Jadrana. Blitva dobro uspijeva i veoma je popularna, pa i u planinskim krajevima. Lako ju je uzgajati, a listovi se u toplijim krajevima sabiru cijele godine. Listovi blitve se koriste i kao zamjena za špinat – priprema se na isti način. Kao i špinat i rabarbara blitva sadrži visoke koncentracije oksalne kiseline, pa se ne preporuča za svakodnevnu uporabu. Bijela rebra rebraste blitve, pak, u zemljama sjeverne Europe koriste se kao zamjena za tamo cijenjenu delikatesnu bijelu šparogu odnosno poriluk – kuhaju se ili peku pa prelijevaju raznim umacima.

Sličneteme

KRAFNE: Slasne, prozračne i prhke pokladnice

21. siječnja 2024.

GUDOVAC 2023: Miss krava, Mister boškarina i „konjeki“ u mehaničkom „Jurassic parku“ golemih strojeva

19. rujna 2023.

FLORAART 2023: Vertikalni vrtovi, vrtne trajnice, balkonsko i sobno cvijeće, terariji… (FOTOGALERIJA)

20. svibnja 2023.

Kako se uzgaja blitva

Za četveročlanu je obitelj dovoljna jedna gredica blitve. Iako je blitva dvogodišnja biljka uzgaja se kao jednogodišnja. U kontinentalnim se predjelima blitva koju ćemo brati cijelo ljeto do kasne jeseni sije u proljeće (travanj i svibanj), a gredica za ranoproljetnu berbu sljedeće godine u kolovozu. U toplijim ju je krajevima dovoljno sijati samo u kolovozu. Ako se u kolovozu zasije u plasteniku u kontinentalnim predjelima, bere se cijele zime i dalje u proljeće, sve dok ne stasa nova blitva zasijana na gredicu u travnju/svibnju.

Blitva ne podnosi tlo neposredno zagnojeno stajskim gnojem nego je druga kultura u plodoredu. To znači da na gredicu nakon dodavanja stajskog gnoja prvo zasadimo npr. kupusnjače kojima takvo tlo odgovara, a tek druge godine na tu gredicu ide blitva. Ukoliko ne sadimo sa stajskim gnojem, gredicu za blitvu ćemo obogatiti kompostom i prihraniti nekim biološkim gnojivom.

Bez obzira koju blitvu uzgajali (lisnatu ili rebrastu, ravnih ili kovrčavih listova, zelenu ili crvenu) blitva nema velikih zahtjeva. Sijemo tako da se uzduž gredice grabljicama povuku utori dubine dva do tri centrimetra, međusobno razmaknuti po 30 – 40 cm centimetara. Sjemenke blitve siju se duž utora. Kada biljčice niknu i razviju se prorijedimo ih. Razmak među biljkama neka bude 30-tak centimetara. Gredice blitve treba redovno pljeviti i okopavati, povremeno zaliti, po potrebi prorijediti, a beremo je na način da se trgaju/odrežu vanjski listovi. Što ćete blitvu češće optrgavati, to će ona brže davati nove listove. U suprotnom, ako se listovi ne trgaju, biljka prelazi u cvijet, i prestaje davati listove koje koristimo. Pogrešno je i velika šteta brati blitvu čupanjem cijele stabiljke sa korijenom.

Blitva nije zahvalna za presađivanje. Ako nakon prorjeđivanja biljčice presadite na drugu gredicu, računajte s time da će većina biljaka brzo ići u cvijet.

Blitvu možete zasaditi i u loncima na balkonu.

Od nametnika blitvu znaju napasti crne biljne uši, zbog koji se listovi skvrče. Te listove uništite, a blitvu tretirajte nekim biljnim pripravkom – insekticidom, poput otopine lista koprive, neema i slično.

Bogata je folnom kiselinom i antioksidantima, a gotovo da nema kalorija

Blitva je idealna u dijetama za mršavljenje – jedna šalica kuhane blitve sadrži samo 35 kCal. Preporuča se trudnicama zbog obilja folne kiseline – pola šalice sadrži 50 do 90 mikrograma. Bogata je vitaminom C, B1, B2 i karotinom (provitamin A), obiluje mineralnim solima. Ukratko, smatra se jednom od najhranjivijih namirnica biljnog podrijetla, i tako još od stare Grčke i Rime. O njoj je pisao i Aristotel u 4. stoljeću prije Nove ere. Sadrži i mnogo novootkrivenih fitonutrijenata i flavonoida, pa se smatra vrijednim zaštitnikom od oksidanata. Bogata je kloforilom, odlična za jačanje imuniteta, a djeluje i kao diuretik.

Svježu blitvu prepoznajemo po jedrom zelenilu njenih listova, a možemo ju testirati i trgajući bijelu stapku lista – ako je mlohava, nije svježa, ako je rezu crna ili smeđa, davno je odrezana.

U svim receptima sa špinatom, umjesto njega na isti se način mogu koristiti i zeleni listovi blitve. Popularna je u receptima sirove hrane – dodatak je zelenim povrtnim sokovima. U kulinarstvu se blitva kuha. Za četiri osobe dovoljno je 1 kg blitve, koja se stavi u vrelu vodu. Lonac u kojem se kuha blitva kuhamo bez poklopca, kako listovi ne bi pocrnili. Mladu blitvu kuhamo kratko, svega 5 minuta, a veće, starije i rebrastije listove kuhamo 20 minuta.

RECEPTI

Blitva na lešo

Sastojci:

• 1 kg blitve
• 2 l vode
• 1 žličica soli
• 2 žlice maslinovog ulja
• 2-3 česna češnjaka

Priprema:

Najjednostavniji način pripreme blitve je skuhati ju u slanoj vodi, u većem loncu u koji će stati svi listovi blitve. Svježa blitva zauzme puno prostora, kad ju stavite u lonac neće odmah potonuti u vodu. Čim ju voda popari, blitva će povenuti i za minutu će sva biti u vodi gdje se nastavlja kuhati.

Čim je blitva kuhana dobro je ocijedimo. U cjedilu je još malo potisnite kako bi što više tekućine izišlo iz nje. Premjestite blitvu u posudu za serviranje i začinite samo maslinovim uljem i sitno sjeckanim češnjakom, sdva-tri češnja. Poslužuje se kao prilog kuhanoj ili pečenoj ribi, ali i drugom pečenom mesu, vegetarijanskim popečcima i slično.

Blitva s krumpirom

Sastojci:

• 1 kg blitve
• 1 kg krumpira
• 2 l vode
• 1 žličica soli
• 2 žlice maslinovog ulja
• 2 – 3 česna češnjaka

Priprema:

U slanu kipuću vodu stavimo kilogram krumpira narezanog na kockice. Ako imamo velike, kožnate, starije listove blitve, odmah potom stavimo kuhati i njih. Nježne mlade listove blitve stavimo kuhati kad je krumpir skoro kuhan.

Kad je krumpir kuhan završavamo kuhanje. Istresemo i krumpir i blitvu u cjediljku. Malo potisnemo da se bolje ocijedi, pa vratimo u lonac. Dodamo maslinovo ulje i češnjak. Ovisno o našem ukusu, možemo ju samo nježno promiješati pa tako poslužiti, ili zdrobiti i jače promiješati, da ispadne kao polu-pire. Poslužujemo kao prilog uz ribu i meso, a odlična je i uz kajganu sa slaninom.

Krem juha od blitve

Sastojci:

• 1 kg blitve
• 1 kg krumpira
• 1 l vode
• 1 žličica soli
• 2 žlice maslinovog ulja
• 2-3 česna češnjaka
• 1 dl mlijeka ili vrhnja za kuhanje

Priprema:

Juhu od blitve kuhamo kao blitvu s krumpirom, samo s manje vode. Kad su blitva i krumpir kuhani, ne cijedimo ih, nego u lonac dodamo vrhnje/mljieko, maslinovo ulje i češnjak, pa dobro usitnimo štapnim mikserom, dok ne postane kremasta juha.

Zeleni rižoto s blitvom

Sastojci:

• 1 kg blitve
• 25 dag riže
• 3 žlice maslinovog ulja
• 3 česna češnjaka
• 1 žličica soli
• prstohvat papra
• 1 žličica maslaca

Priprema:

Blitvu nakratko stavimo u kipuću vodu. Nakon tri – četiri minute iz vode hvataljkom izvadimo blitvu, pa ju čim se malo ohladi na sitno nasjeckamo. Vodu u kojoj se blitva kuhala sačuvamo, njome ćemo podljevati rižu. Rižu dobro operemo.

Na dnu tave zagrijemo 3 žlice maslinovog ulja, pa dodamo usitnjena 3 česna češnjaka. Kad malo zažuti dodamo rižu, pustimo da se proprži minutu-dvije uz miješanje, pa dodamo nasjeckanu blitvu, sve promiješamo i dolijemo pola litre vode u kojoj se kuhala blitva. Posolimo, popaprimo i kuhamo na laganoj vatri, povremeno pomiješamo, a po potrebi dodamo još vode. Kad je riža kuhana dodamo još žličicu maslaca, promiješamo i skinemo s vatre. Ovaj rižoto poslužujemo s ribanim ovčjim sirom.

Zamrzavanje blitve

Blitva je među rijetkim povrćem koja zamrzavanjem ne gubi znatno na okusu. Zamrzavamo ju kao i špinat. Listovi se 1-2 minute blanširaju u vreloj vodi, izvade i ohlade.  Ako ćete zimi raditi blitvu na lešo, u vrećice za zamrzavanje spremite cijele listove. Za juhe, umake i rižota, blanširanu i ohlađenu blitvu nasjeckajte prije zamrzavanja. Zamrzavamo količinu koju ćemo potrošiti. Kod kuhanja zamrznute blitve nije potrebno odmrzavanje, nego se stavlja na vruće ulje odnosno direktno u kipuću vodu – ako ju radimo s krumpirom onda istovremeno s krumpirom.

Piše i snimila: Snježana Ivić Gerovac