SUNCOKRET: Ljekovite sjemenke i ulje za jelo, masažu i detoksikaciju
Suncokret (Helianthus annuus) je jestiva, ljekovita i ukrasna biljka. U vrtu djeluje moćno i ljepo, kao „prizemljeno sunce“ pod našim prozorom. Toplinu koju isijava golema žuta cvjetna glava na platno je prenio nizozemski slikar Vincent van Gogh u jednoj od najveličanstvenjih slika impresionizma. Nenadmašnom tenoru „sa suncem u glasu“ Lucianu Pavarottiju bilo je to omiljeno cvijeće, pa je u Amsterdamu jednom prilikom “O, sole mio!” pjevao u dvorani ukrašenoj sa 3000 cvjetova suncokreta. A kad je 2007. godine umro ispunjena mu je želja da bude ispraćen u lijesu prekrivenom suncokretima.
U našim su tradicijskim vrtovima suncokreti uobičajeni zbog iznimne ljepote i ukusnih i veoma hranjivih sjemenki, a u ekološkom vrtlarenju zato što privlače bumbare i pčele te ptice koje se hrane insektima – vrtnim štetočinama. Rasprostranjen je i kao ratarska kultura prvenstveno kao izdašna uljarica (do 50% sadržine ulja u sjemenkama), no sve više i kao zdrava hrana.
Zbog visokog udjela vitamina E i selena preporuča se svakodnevno konzumirati šaku sjemenki (50 do 100 grama) kao prevenciju kardiovaskularnih i malignih bolesti, te pomoć kod upalnih bolesti poput astme, reumatoidnog i osteoartritisa.
To svakako nije teško jer su sjemenke ukusna grickalica, dodaju se kruhu i žitaricama za doručak, a pržene i samljevene povrtnim, mesnim i ribljim salatama, tjestenini, pizzama ili biljnim paštetama (humus).
Vrste suncokreta
Suncokret je simbol sunca i ljeta u narodu je još poznat pod imenom sunčani cvijet, sunce ili sunčenjak. Ova jednogodišnja biljka iz roda glavočika Astaraceae potječe iz Meksika i Perua odakle je početkom 16. stoljeća prenešena u Španjolsku. Postoje razne vrste i kultivari suncokreta koje se razlikuju po visini biljke, veličini cvjetne glave, po veličini i boji sjemenki te po sadržaju ulja u sjemenkama, a osim jednogodišnjeg postoji i višegodišnji suncokret koji nije postao popularan jer treba mnoge izboje pa zahtijeva da ga se svake godine presađuje.
Obični domaći suncokret Heliantus annuus naraste 2-3 metra, stabiljka mu je uspravna, hrapava, kao i veliki srcoliki listovi. Cvijet mu je žute, narančaste ili crvenkasto smeđe boje s tamnom – crnom ili sivozelenom bojom u sredini. Može biti jednostavan ili dvostruki – puni cvijet. Cvate od početka srpnja pa sve do listopada, ovisno o podneblju u kojem raste. Cvijet se koristi i kao rezana biljka. Vrlo često se koristi prilikom aranžiranja cvijeća. Cvjetovi mogu doseći i više od 40 cm u promjeru, sa 100 do 8000 sjemenki. Sam raspored sjemenki na glavi suncokreta je savršeno smještanje najvećeg mogućeg broja sjemenki na ograničenoj površini u spiralama, a opisan je i Vogelovim matematičkim modelom.
Heliantus annuus var. Globulosus fistulosus ima cvjetove poput krizantema, a naraste do dva metra visine.
Helianthus annuus „Sungold“ visok je samo 60 cm i zauzima vrijedno mjesto na sunčanoj gredici. Predivni zlatno-žuti cvjetovi mogu u promjeru imati do 15 cm i loptasta su oblika. Više dolazi do izražaja kad raste u skupini.
Česte su vrste Helianthus debilis, Helianthus decapetalus, Helianthus maximiliani… a za uzgoj u loncima nabavite kultivare “Sundance Kid”, “Pacino” ili “Big Smile”.
Osim jednogodišnjih suncokreta postoji i suncokret koji pripada grupi višegodišnih biljaka, ali nije udomaćen jer tjera brojne izboje pa ga svake godine treba iznova presađivati. Najzanimljiviji iz ove skupine je Helianthus salicifolius koji ima usko lišće poput vrbe, a može se koristiti i kao soliterna biljka uz vodu.
Pučka je zabluda da se suncokret tijekom dana okreće za suncem. To je točno samo u fazi pupanja kod sasvim mlade biljke, a odasli, otvoreni cvjetovi cijeloga su dana okrenuti stalno na jednu stranu, uglavnom prema istoku.
Kako uzgojiti suncokret
Suncokret zahtijeva duboko obrađenu plodnu zemlju. Razmnožava se sjemenom koje ćete zasijati na otvoreno početkom travnja u toplijem priobalju, a u unutrašnjosti koncem travnja ili u svibnju, po tri sjemenke u kućice. Za visoke oblike razmak kućica je 50×60 cm, a za patuljaste 30×30 cm. Pošto biljčice niknu, iščupajte dvije slabije, a onu snažniju ostavite da dalje raste.
U početku rasta potrebno je dosta vlage, a ako ga još i prihranite razvit će ljepše cvjetove. Suncokret će najljepše izgledati kao pozadina ostalim, od njega nižim biljakama na gredici. Možete ga zasaditi uz ograde i zidove, ali ne preblizu, jer bi se zbog vjetra mogli oštetiti listovi i cvjetovi biljke. Kao biljku brzog rasta i velike zelene mase preporuča se posaditi ga uz vlažne zidove – crpsti će vlagu iz njih. Biljci koja se dobro razvija nije potreban poseban potporanj bez obzira na visinu.
Hibridne ukrasne vrste suncokreta koje kupujmo u trgovinama i na tržnicama su uglavnom one niske, narastu 40 do 60 cm. Imaju jaku cvjetnu stabljiku i srcoliko zeleno lišće. Vrste nižeg rasta su obično i razgranatije i s više cvijeta od viših vrsta. Treba im sunčano mjesto, često zalijevanje vodom i prihranjivanje jednom tjedno. Odrezan cvijet suncokreta ne može se dugo održati u vazi – latice već sutradan povenu.
Nakon vegetacije, najesen, golemu biljku odsjecite od korijena i zapalite. Pepeo je bogat kalijem i bit će dobrodošlo gnojivo u vrtu.
Berba sjemenki i čuvanje
Kad suncokret počne zriti, postane metom brojnih ptica. Ako vam je cilj da sjemenke sačuvate za vlastitu upotrebu, odsjecite cvijet pa ga držite na sunčanom mjestu pokrivenom nekim mrežastim pokrovom kako bi bio nedostupan pticama. Kad sjeme sazori i postane posve crno odnosno sivozeleno, povadite sjemenke. Čiste se tako da se otvori i ukloni tvrda opna, a jede se jezgra. Čuvati se tijekom zime mogu neočišćene na suhom mjestu , pa se uzmu, očiste i koriste po potrebi. No, možete ih i odmah očistiti i prepržiti u većoj količini, pa ih držati u staklenkama.
RECEPTI ZA JELO
Pržene sjemenke suncokreta
Priprema sjemenki: U dućanima se mogu kupiti sirove očišćene sjemenke. Ako uzimate sjemenke direktno iz biljke suncokreta, prvo očistite željenu količinu sjemenki od tvrdih ovojnica. Očišćene jezgre isperite pod mlazom hladne vode pa ostavite u cjedilu da se ocijede i prosuše.
Prženje sjemenki: Zagrijte pećnicu na 150 stupnjeva Celzijusovih. Protvan prekrijte papirom za pečenje, pa rasporedite sjemenke rahlo u jednom sloju. Pecite 30 do 40 minuta uz povremeno miješanje, kako bi se se sjemenke podjednako pržile. Ako želite slane sjemenke, posolite ih još u pećnici da se sol malo poprži sa sjemenkama.
Ovako pržene sjemenke možete jesti dok su još tople. Bit će još ukusnije ako im dodate malo maslaca (kao kad pržite kokice), otprilike 1 žličicu otopljenog maslaca na 1 šalicu prženih toplih sjemenki suncokreta.
Ohlađene pržene sjemenke držite u staklenkama.
Pašteta od suncokretovih sjemenki i mrkve
Sastojci:
- 1 šalica suncokretovih sjemenki (očišćene od tvrdih ovojnica) koje ste 1 sat namakali u vodi
- 1 čajna žličica umaka od soje
- 1 čajna žličica soli
- 1-2 žličice soka limuna
- 2 datulje (izvadite koštice)
- 1/3 šalice vode
- pola sitno naribane mrkve
- nekoliko zelenh listova kopra
Priprema:
U blender stavite namočene sjemenke suncokreta, umak soje, sol, limun, datule pa ih usitnite, te dolijevajte vode do željene gustoće paštete, potom dodajte mrkvu i kopar pa sve zajedno izblendajte. Dodajte soli i papra po ukusu. Ovu paštetu možete jesti sa kruhom, prepečencem, a u raw varijanti sa komadima mesnatih paprika ili u rolicama od tikvica.
Raženi kruh sa sjemenkama suncokreta
Sastojci:
- 300 grama raženog brašna
- 700 grama integralnog pšeničnog brašna
- 20 g svježeg kvasca
- 2 žličice soli
- 6 dl mlake vode
- 2 žličice suncokretovog ulja
- 1 žličica šećera (opcionalno)
- 100 grama sjemenki suncokreta (namočite na pola sata u mlačnoj vodi pa dobro ocijedite i narežite na polovice)
Priprema:
- U malom lončiću prvo pripremite kvasac. U lončić smrvite kocku kvasca, pospite žličicom šećera (opcionalno) i žličicom brašna pa prelijte sa deci mlake vode. Pokrijte i ostavite stajati na toplom mjestu neka se diže desetak minuta.
- U veliku zdijelu za mješanje kruha prosijte svo brašno i sjemenke suncokreta pa dobro promiješajte. U sredini udubite jamicu pa u nju ulijte nabujali kvasac. Dolijte potom još pola litre mlake vode pa umijestie tijesto, u stroju ili ručno. U stroju prvo uključite malu brzinu kako bi se povezali svi sastojci, a potom najveću da se dobro povežu. Mijesite li ručno, prvo rukom ili drvenom lopaticom pomiješajte u zdjeli sve sastojke da se povežu, a potom tijesto iz zdijele prespite na radnu plohu posutu brašnom i nastavite energično mijesiti objema rukama. Kad ste dobili čvrstu glatku smjesu koja se više ne prima za prste i podlogu, oblikujte tijesto u kuglu, stavite ju u zdjelu pa pokrijte krpom ili, još bolje, najlonskom folijom. Zdjelu ostavite na toplom mjestu, neka se diže sljedećih sat vremena odnosno dok se udvostruči obujam.
- Ponovo izvadite tijesto na pobrašnjenu radnu površinu pa ga još jednom dobro izmijesite, podijelite na dvije kugle i izradite dvije štruce. Protvan nauljite i pobrašnite (ili obložite papirom za pečenje). Pokrijte krpom i ostavit stajati sljedećih sat vremena na toplom.
- Pećnicu zagrijte na 230 stupnjeva Celzijusovih pa pecite kruh 15 minuta na toj temperaturi. Potom snizite temperaturu na 180 stupnjeva Celzijusovih i pecite kruh daljnjih 45 minuta. Pečeni kruh istresite iz protvana i stavite na uzdignutu rešetku,pokrijte krpom i ostavite da se polako ispari i ohladi.
DETOKSIKACIJA USTA SUNCOKRETOVIM ULJEM IZ AYURVEDSKE MEDICINE
Tradicionalna ayurvedska medicina koristi hladno prešano suncokretovo ulje iz ekološkog uzgoja za redovno čišćenje organizma od štetnih tvari (detoksikaciju). Suncokretovo se ulje koristi zbog obilja vitamina E i selena koji su antioksidansi.
Uzmite jednu veliku žlicu ulja pa ga polako mućkajte u ustima oko 20 minuta i ispljunete. Ispljuvak treba biti posve bijele boje, jer ako ste dobro mućkali ulje je vezalo na sebe slinu, bakterije sa zuba i štetne tvari iz sluznice. Vodom isperite usta, a zube dobro iščetkajte kaladontom. Ponovite tri puta dnevno, prije jela. Učinite tako jednom tjedno, ili ako patite od glavobolje, grlobolje, zubobolje, prehlade… nekoliko dana zaredom do oporavka.
MASAŽA SUNCOKRETOVIM ULJEM
Zbog antiupalnog djelovanja posebno se preporuča lagano masiranje bolnih zglobova kod reumatoidnog artirisa, reume i osteoartritisa.
Piše: Agatha Borošak
Fotografije: Pixabay
